Gospodarstvo Filipina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Gospodarstvo Filipina
Ortigas Tonight.jpg
Metro Manila, financijsko središte Filipina
Valuta Filipinski pezo
Fiskalna godina Standardna kalendarska godina [1]
Gospodarske organizacije WTO, APEC, ASEAN, EAS
Statistika
BDP (PPP) 416,7 milijardi USD (2012.) [1] (33.[1])
BDP rast 4,8 % (2012. proc.) [1]
BDP per capita 4,300 USD (2012. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (20,1 %), industrija (28,8 %), usluge (51,1 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 3,4 % (2012. proc.) [1]
Stopa siromaštva 26,5 % (2009. proc.) [1]
Radna snaga 40,73 milijuna (2012. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (12,4%), industrija (31,3 %), usluge (56,4 %) (2012. proc.)[1]
Nezaposlenost 6,9 %(2012. proc.) [1]
Glavna industrija
Trgovina
Izvoz 52,17 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Izvozna dobrapoluvodiči i elektronički proizvodi, oprema za prijevoz, odjeća, proizvodi od bakra, naftni proizvodi, kokosovo ulje, voće [1]
Glavni izvozni partneriJapan 18,5%, SAD 14,8%, Kina 12,7%, Singapur 8,9%, Hong Kong 7,7%, Južna Koreja 4,6% (2011. proc.) [1]
Uvoz 63,42 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Uvozna dobraelektronički proizvodi, mineralna goriva, strojevi i transportna oprema, željezo i čelik, tekstil tkanine, žitarice, kemikalije, plastika [1]
Glavni uvozni partneriJapan 10,8%, SAD 10,8%, Kina 10,1%, Singapur 8,1%, Južna Koreja 7,3%, Tajland 5,8%, Saudijska Arabija 5,4%, Malezija 4,4% (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 68,39 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Prihodi
Rashodi
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Filipina primjer je gospodarstva zemlje u razvoju.

Filipini su član APEC-a (Azijsko-pacifička ekonomska suradnja), ekonomskog bloka, koji za cilj ima transformirati pacifičko područje slobodne trgovine, koje obuhvaća gospodarstva Azije, Amerike i Oceanije.

Filipinsko gospodarstvo je 43. na svijetu po veličini po podacima Svjetske banke iz 2011. te predstavlja rastuće gospodarstvo.[2] Jedna od glavnih gospodarskih aktivnosti je prehrambena industrija, također su važne automobilska industrija, proizvodnja električnih uređaja i tekstilna industrija. Poljoprivredna proizvodnja sastoji se uglavnom od proizvodnje kopre (osušeni plod kokosove palme), kukuruza, konoplje, riže, šećerne trske i duhana. Također postoje određene količine ruda, kao što su: krom, bakar, zlato, željezo, olovo, mangan i srebro. Ukupno je primarni sektor sudjelovao 2010. god. u nacionalnom proizvodu sa 13,9%.

Industrijski sektor je sudjelovao 2010. god. u nacionalnom proizvodu sa 31,3% i zapošljavao 15% radne snage; tercijarne djelatnosti zapošljavaju 52% radne snage i sudjeluju nacionalnom proizvodu sa 54,8%. U uslužnom sektoru bilježi se osobiti rast prihoda od usluga poslovne podrške ("bussines support services") za strane naručitelje, poput knjigovodstva i telefonskih servisa za tehničku podrškom; Filipini sudjeluju na svjetskom tržištu takvih usluga sa oko 15%, te je taj sektor filipinskog gospodarstva zapošljavao 2010. god. preko pola milijuna radnika).[3]

  • BDP (2012.): 250 mlrd. US$
  • BDP po stanovniku, nominalni (2012.): 2.580 US$
  • Društveni proizvod po stanovniku, prema paritetu kupovne moći (2012.): 4.380 US$

Zahvaljujući visokim stopama ekonomskog rasta, Filipini bilježe rast nominalnog nacionalnog proizvoda sa 96 mlrd. US$ u 2004. godini na 250 mlrd. US$ u 2012. godini.[4] Međunarodne prognoze očekuju u toj zemlji za razdoblje do 2016. godine čak i više stope rasta - gotovo 7% godišnje[5], čime se osigurava skromni porast blagostanja za rastuće stanovništvo i postepenu modernizaciju zemlje.

Gospodarstvo zemlje je pretrpjelo manje posljedice od azijske krize 1998. od svojih susjeda. Godišnji rast je pao s 5% u 1997. na 0,6% iduće godine, ali se oporavio 1999. na 3% i na 4% u 2000. Kriza 2008. god. je usporila rast domaćeg proizvoda na 4%, a u 2009. godini je rast bio svega 1%, da bi već u 2010. godine rast iznosio visokih 8%. U prosjeku bilježe Filipini gospodarski rast u razdobolju od 2002. do 2012. godine od preko 5% godišnje.


Izvori