| Republika Mauricijus République de Maurice | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Stella Clavisque Maris Indici (latinski: Zvijezda i ključ Indijskog oceana) | |||||
| Himna Domovina | |||||
| |||||
| Glavni grad | Port Louis | ||||
| Službeni jezik | engleski, francuski i mauricijski kreolski (de facto službeni jezici) | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Prithvirajsing Roopun | ||||
| - Predsjednik Vlade | Pravind Jugnauth | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 12. ožujka 1968. | ||||
| Površina | 168. po veličini | ||||
| - ukupno | 1.860 km2 | ||||
| - % vode | 0,05 % | ||||
| Stanovništvo | 149. po veličini | ||||
| - ukupno (2002) | 1.189.825 | ||||
| - gustoća | 588/km2 | ||||
| Valuta | mauricijska rupija (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | 230 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 | ||||
| Internetski nastavak | .mu | ||||
Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnom Indijskom oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara. Pored otoka Mauricijus u sastavu republike se nalaze i otoci Sv. Brandon, Rodrigues kao i otočna skupina Agaleaga.
Povijest
Otok su otkrili Portugalci 1505. godine, ali je ostao nenaseljen do kolonizacije Nizozemaca koji su ga naselili 1638. godine, dajući mu ime po princu Mauriceu od Nassaua. Tijekom osamnaestog stoljeća otokom su vladali Francuzi promijenivši mu ime u Ile de France. Britanci su preuzeli otok 1810., i vratili mu ime Mauricius.
Mauricijus je nezavisnost dobio 1968., kada je postao republika. Demokratska je država i jedna od najrazvijenijih zemalja Afrike.
Politika
Na čelu države se nalazi predsjednik, kojeg bira parlament (National Assembly) na period od 5 godina. Parlament ima 62 zastupnika koji se biraju na izborima, dok se 4 do 8 zastupnika biraju iz reda nacionalnih manjina. Vladom upravlja premijer i Vijeće ministara.
Provincije
Otok Mauricijus je podijeljen u 10 provincija:
Zemljopis
Mauricijus je zajedno s Réunionom i Rodriguesom dio Maskarenskih otoka. Ovaj arhipelag je stvoren nizom vulkanskih erupcija. Mauricius je nastao prije oko 8 do 10 milijuna godina. Na tom području više nema vulkanskih aktivnosti.
Najviši vrh Mauriciusa je Piton de la Riviere Noire visok 828 m.
Klima na otoku je tropska, zime su tople i suhe, a ljeta vlažna i vrela. Ljeti cikloni često pogađaju otok.
Glavni i najveći grad je Port Louis, koji se nalazi na sjeverozapadu. Drugi veći gradovi su Curepipe, Vacoas, Phoenix, Quatre Bornes, Rose-Hill i Beau-Bassin.
Gospodarstvo
Od stjecanja nezavisnosti 1968., Mauricijus je razvio gospodarstvo temeljeno na poljoprivredi, s industrijom i turizmom koji bilježe stalni porast. Godišnji porast BDP-a je 5% do 6%, a za 2004. je procijenjen na 12.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Šećerna trska se uzgaja na oko 90% poljoprivrednog zemljišta i čini oko 25% izvoza. Nezaposlenost u zemlji je oko 7%.
Stanovništvo
Dva glavna jezika na Mauricijusu su engleski i francuski. Mauricijski kreolski, koji je mješavina engleskog, francuskog, portugalskog i hindskog jezika, je široko rasprostranjen. Pisani kreolski je razvijen tek šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Prema vjeroispovijesti najviše ima hinduista (oko 50%), a od ostalih katolika i sunitskih muslimana.
Jezici
Na Mauricijusu se govori 6 jezika, od kojih su dva službena, engleski 3.000 (Johnstone 1993) i francuski 37.000. Ostala 4 jezika su bhojpurski 336.000 (Johnstone and Mandryk 2001), morisyen ili mauricijski kreolski, najzastupljeniji sa 800.000 govornika (2005) tamilski 31.000 (Johnstone and Mandryk 2001) i urdu 64.000 (Johnstone 1993)[1].
Kultura
Raznolika kolonijalna prošlost se odrazila na kulturu Mauricijusa koja je mješavina nizozemske, francuske, indijske i kreolske kulture.
Mauricijus je peta zemlja na svijetu koja je 1847. godine uvela poštanske marke.
Na Mauricijusu je u doba otkrića živjela do tada nepoznata vrsta ptica nazvana dodo. Naseljenici (Nizozemci) i njihove domaće životinje pobili su do 1681. sve dodoe i vrsta je prestala postojati.
Šport
Nacionalni sport Mauricijusa su konjske utrke, koje datiraju od 1812. i najstariji su događaj te vrste na južnoj zemljinoj polutci. Najpopularniji sport na Mauricijusu je nogomet, a najpopularniji klub je Klub M, tj. reprezentacija (nogometni reprezentativci: Jacques-Désiré Périatambée). Popularni su i vodeni sportovi kao npr. plivanje i jedrenje.
Obrazovanje
Flora
Endemi:
- Trochetia blackburniana Bojer ex Baker
- Trochetia boutoniana F.Friedmann
- Trochetia parviflora Bojer ex Baker
- Trochetia triflora DC.
- Trochetia uniflora DC.
- Ochna mauritiana Lam.
- Roussea simplex Sm.
- Hibiscus genevii Bojer ex Hook.
- Chassalia coriacea Verdc.
- Elaeocarpus bojeri R.E.Vaughan
- Hibiscus fragilis DC.
- Nesocodon mauritianus (I.Richardson) Thulin
- Barleria observatrix Bosser & Heine
- Psiadia terebinthina A.J. Scott
- Coffea macrocarpa A.Rich.
Izvori
- ↑ http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MU Languages of Mauritius[(16th)]
Vanjske poveznice
- Sveučilište Mauricijus
- Tehnološko sveučilište, Mauricijus
- Servihoo web portal - Mauricijski portal
- Mauritius Info - Mauricijski portal
- TopFm Radio - Live, local, Mauricijska radio postaja
- Mauritius broadcasting Corp. - Javna radiotelevizija
- Government of Mauritius - Službene vladine stranice
- Mauritius Tourism Promotion Authority - Službene turističke stranice
- LookSmart - Mauritius kategorija imenika
- Open Directory Project - Mauritius kateogrija imenika
- Yahoo - Mauritius kategorija imenika
- kulturu Mauricijusa kulturu Mauricijusa
- The Dutch in Mauritius Nizozemci na Mauricijusu
- Pre-Mauritius Banknotes - Novčanice iz francuskog razdoblja.
| ||||||||||||||
| ||||||||||
