Porez na dodanu vrijednost
PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nema SAD.
PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13% i 5%.
Oblici PDV-a
- proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
- dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
- potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.
- metoda zbrajanja
- Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
- metoda oduzimanja
- Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
- kreditna metoda
- Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom.
Načela kod oporezivanja PDV-a
- načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne
- načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz
Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.
Razine poreznih stopa
- opća (standardna)
- niža → za živežne namirnice
- viša → luksuzni proizvodi
- nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV
Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.
Prednosti PDV-a
- ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
- Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
- izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).
Nedostatci PDV-a
- Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
- PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s viskim primanjima
- Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
- Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi
Neutralnost PDV-a
- u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
- neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
- ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.
Stope PDV u EU
Država | Standardna stopa | Između | Smanjena | Vrlo Smanjena | Usluga | Bez pdv? | |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Belgija | 21 | 12 | 6 | – | – | da | |
Bugarska | 20 | – | 9 | – | – | da | |
Danska | 25 | – | – | – | – | ja | |
Njemačka | 19 | – | 7 | – | – | da | |
Estonija | 20 | – | 9 | – | – | da | |
Finska | 24 | – | 14 | – | 10 | da | |
Francuska | 19,6 | 7[B 1] | 5,5 | 2,1 | – | ne | |
Grčka [A 1] | 23 | – | 13 | – | 6,5 | ja | |
Irska | 23 | – | 13,5 | 4,8 | 12 | da | |
Italija | 22 | 6 | 10 | 4 | – | ne | |
Hrvatska | 25 | – | 13 | 5 | – | ne | |
Litva | 21 | – | 12 | – | – | da | |
Latvija | 21 | – | 9 | 5 | – | ne | |
Luksemburg | 15 | 12 | 6 | 3 | – | ne | |
Malta | 18 | – | 5 | – | – | da | |
Nizozemska | 21 | – | 6 | – | – | ne | |
Austrija | 20 | 12 | 10 | – | – | da | |
Poljska | 23 | – | 8 | – | 5 | ja | |
Portugal [A 2] | 23 | – | 13 | 6 | – | ne | |
Rumunjska | 24 | – | 9 | – | – | ne | |
Švedska | 25 | – | 12 | – | 6 | da | |
Slovačka | 20 | – | 10 | – | – | ne | |
Slovenija | 22 | – | 9,5 | – | – | ne | |
Španjolska [A 3] | 21 [B 2] | – | 10 | 4 | – | ne | |
Češka | 21 | – | 15 | – | – | ne | |
Mađarska | 27 | – | 18 | - | – | da | |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 20 | – | 5 | – | – | da | |
Cipar | 18 | – | – | 5 | 8 | da |