Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kerozin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Kerozin (kerozen, engl. kerosene ili kerosine, prema grč.: vosak) je bezbojni, zapaljivi ugljikovodik dobiven rafiniranjem petroleja koji se koristi kao gorivo u turbomlaznim i turboelisnim motorima.

Općenito

Prvo mlazno gorivo bio je petrolej i korišten je za pogon zrakoplova s plinskom turbinom. Englezi su 1947. prvi izdali specifikaciju za takozvani avionski kerozin oznake RD 2482.
Američki odgovor bila je specifikacija za mlazno gorivo JP-1, po sastavu također petrolej. Dodavanjem benzina u ovo gorivo nastalo je mlazno gorivo JP-3 koje radi svoje isparljivosti nije zadovoljavalo na velikim visinama. Daljnjim istraživanjem formulirano je i standardizirano novo gorivo JP-4. Mlazni motori koji rade pod težim uvjetima (nadzvučne brzine, povišene temperature motora i zrakoplova...) zahtijevali su još kvalitetnije gorivo s nižom isparljivosti i većom termičkom stabilnosti pa su formulirana goriva JP-5 i JP-6.

Nekadašnje stare peći su se ložile na kerozin ili petrolej.

Aviokerozini

To je gorivo namijenjeno samo mlaznim motorima, a ne motorima s unutarnjim izgaranjem, jer razvija ogromnu temperaturu. Zbog toga avioni na nebu ostavljaju vidljivi bijeli trag iz ispuha.

Aviokerozini su ugljikovodici sa specifičnom težinom između 0,800 do 0,820 pri 20 °C. Najvećim dijelom su laki parafini s točkom ledišta ispod −60 °C. Osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati su:

  • postojanost pri niskim tlakovima (koji vladaju na 12.000 – 20.000 metara),
  • pri izgaranju stvarati što veći potisak,
  • ne smiju sadržavati sumpor radi korozije uređaja motora,
  • da se lako pretaču iz rezervoara u rezervoar,
  • da rad motora bude osiguran od požara,
  • moraju zadovoljavati veliki raspon radnih temperatura.

Gorivu se dodaju razni aditivi, npr. radi sprječavanja pjenjenja prilikom nadopune goriva u zrakoplov ili nagle promjene visine leta dodavaju se razni inhibitori za pjenjenje. Pumpe visokog pritiska stvaraju statički elektricitet nastao trenjem slojeva goriva, što se sprječava uzemljenjem i dodavanjem sredstva za povećanje elektro-provodljivosti.

Kod nas se upotrebljava mlazno gorivo na bazi petroleja JET A-1.