Magnezit

Magnezit (prema magnezij) je mineral iz skupine heksagonskih bezvodnih karbonata, MgCO₃.

Svojstva i osobine

Nastaje alteracijom magnezijevih silikatnih minerala, osobito olivina, ili metasomatozom vapnenca i dolomita, a tvori proslojke u metamorfitima ili sedimentna ležišta.

Pojavljuje se bilo kao žućkastobijela kompaktna, porculanu slična, ili praškasta masa („amorfni“ magnezit), bilo u obliku sitnozrnatih agregata romboedarskih (s kalcitom izomorfnih) kristala, koji su zbog prisutnoga željeza često obojeni žućkasto do tamnosmeđe.

Rasprostranjenost

Najveća su mu nalazišta u Štajerskoj i Koruškoj (Radenthein), u SAD-u, Kanadi, Norveškoj i Grčkoj.

Uporaba

Služi za proizvodnju vatrostalnoga cementa i za dobivanje drugih magnezijevih spojeva. Kod Southeastern Pomo Indijanaca čija su sela posjedovala nalazišta bijelog magnezita u kombinaciji sa školjkama koristio se za izradu perli, a služile su kao novac kod indijanaca sjeverne središnje Kalifornije.

Izvori

• Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 762. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3