| Koralji | |
|---|---|
.jpg) Kameni koralji (Scleractinia) iz rodova Montipora i Scolymia | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Cnidaria |
| Razred: | Anthozoa Ehrenberg, 1831. |
| Podrazredi | |
| * Hexacorallia | |
Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.[1]
S oko 6000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 redova i 150 porodica. Morfološki oblik meduza u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku polipa. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova lovki koje sadrže žarne stanice. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, puževa, mnogočetinaša, morskih pauka i zvjezdača.[1]
Kao svi žarnjaci, i koralji su mesojedi, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske alge (dinoflagelati) koje žive u njihovu tijelu u simbiotskom odnosu s njima.[1]
Stanište
Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim morima gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore kolonije prekrivaju podlogu ili tvore kosture najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade grebene (grebenotvorci) i imaju vapnenast, rožnat ili gumasto građen unutrašnji ili vanjski kostur.[1] Za sve vrste koje su grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla. Koraljni grebeni su najveće strukture u živom svijetu.
Sistematizacija
| Sistematizacija | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Filogeneza Anthozoa[3]
|
Koralji se dijele na podrazrede šesterolovkaša i osmerolovkaše, što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu polipa, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom simetrijom.[4]
Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: kamene koralje, moruzgve i njihove srodnike cerijantuse i Zoanthidea. Genetičke studije ribosomskih DNK cerijantusa pokazale su da su oni monofilijski, odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih.[5]
Osmerolovkaši danas obuhvaćaju peraste i kožaste koralje, kao i Helioporacea. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao gorgonije, ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred.[4]
Hrvatska
U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.[6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, ISBN 953-6036-36-3
- ↑ Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, Enciklopedija jadranskih koralja, Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8
- ↑ 4,0 4,1 Daly, M.; Brugler, M.P., Cartwright, P., Collins, A.G., Dawson, M.N., Fautin, D.G., France, S.C., McFadden, C.S., Opresko, D.M., Rogriguez, E., Romano, S.L. & Stake, J.L. (2007.). "The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus". Zootaxa 1668: 1-766. ISSN 1175-5326. http://www.nhm.ku.edu/inverts/pdf/daly%20et%20al%20Zootaxa.pdf
- ↑ Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller (lipnja 1995.). "Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA". Molecular Phylogeny and Evolution 4 (2): 175–183. doi:10.1006/mpev.1995.1017. PMID 7663762. http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6WNH-45R889V-14-1&_cdi=6963&_user=10&_orig=search&_coverDate=06%2F30%2F1995&_qd=1&_sk=999959997&view=c&wchp=dGLbVzz-zSkzV&md5=531282d4acffe5b53431d2dcb91df8a8&ie=/sdarticle.pdf
- ↑ Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8 „A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."”(Županović, 1995., 348.)