Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima'''-->{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
<!--'''Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima'''-->{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima
|ime baštine = Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima
|slika = Falla encesa.JPG
|slika = Falla encesa.JPG
Redak 9: Redak 9:
|država = {{ZD+X/A|AND}} {{ZD+X/F|FRA}} {{ZD+X/Š|ŠPA}}
|država = {{ZD+X/A|AND}} {{ZD+X/F|FRA}} {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}
}}
'''Festivali vatre ljetnog suncostaja''' se izvode na [[Pireneji]]ma svake godine u noći ljetnog [[suncostaj]]a. Kada padne noć ljudi iz različitih naselja i sela nose zapaljene baklje s planina kako bi zapalili raznolike tradicionalno izrađene buktinje. Silazak je poseban događaj za mladiće kojima on simbolizira prijelaz iz djetinjstva u odraslo doba<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/fr/RL/les-fetes-du-feu-du-solstice-d-ete-dans-les-pyrenees-01073?RL=01073 Les fêtes du feu du solstice d'été dans les Pyrénées] na UNESCO-vim službenim stranicama {{fr}} Preuzeto 2. siječnja 2015.</ref>.  
'''Festivali vatre ljetnog suncostaja''' se izvode na [[Pireneji]]ma svake godine u noći ljetnog [[suncostaj]]a. Kada padne noć ljudi iz različitih naselja i sela nose zapaljene baklje s planina kako bi zapalili raznolike tradicionalno izrađene buktinje. Silazak je poseban događaj za mladiće kojima on simbolizira prijelaz iz djetinjstva u odraslo doba<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/fr/RL/les-fetes-du-feu-du-solstice-d-ete-dans-les-pyrenees-01073?RL=01073 Les fêtes du feu du solstice d'été dans les Pyrénées] na UNESCO-vim službenim stranicama {{fra oznaka}} Preuzeto 2. siječnja 2015.</ref>.  
Festival se smatra vremenom za obnovu i jačanje društvene veze osjećaja pripadnosti, identiteta i kontinuiteta jer proslave uključuju popularni folklor i zajednička blagovanja. Tada se dijele i uloge određenim ljudima. U nekim općinama, gradonačelnik pali prvu lomaču, a u drugima, svećenik blagoslivlja ili pali vatru. Drugdje, nedavno oženjeni čovjek zapali vatru i vodi silazak u selo. Često, mlade neudate djevojke čekaju dolazak lučonoše u selu s vinom i slasticama. U jutarnjim satima, ljudi skupljaju žar ili pepeo kako bi zaštitili svoje domove ili vrtove.  
Festival se smatra vremenom za obnovu i jačanje društvene veze osjećaja pripadnosti, identiteta i kontinuiteta jer proslave uključuju popularni folklor i zajednička blagovanja. Tada se dijele i uloge određenim ljudima. U nekim općinama, gradonačelnik pali prvu lomaču, a u drugima, svećenik blagoslivlja ili pali vatru. Drugdje, nedavno oženjeni čovjek zapali vatru i vodi silazak u selo. Često, mlade neudate djevojke čekaju dolazak lučonoše u selu s vinom i slasticama. U jutarnjim satima, ljudi skupljaju žar ili pepeo kako bi zaštitili svoje domove ili vrtove.  
Element ima duboke korijene među lokalnim zajednicama i ovjekovječen je zahvaljujući mrežom udruga i lokalnih institucija. Najvažnije mjesto prijenosa običaja je obitelj gdje se ljudi čuvaju uspomenu na ovaj baštine živ.
Element ima duboke korijene među lokalnim zajednicama i ovjekovječen je zahvaljujući mrežom udruga i lokalnih institucija. Najvažnije mjesto prijenosa običaja je obitelj gdje se ljudi čuvaju uspomenu na ovaj baštine živ.

Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 12:27

Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima
Andora Francuska Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2015.
ID: 01073
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Festivali vatre ljetnog suncostaja se izvode na Pirenejima svake godine u noći ljetnog suncostaja. Kada padne noć ljudi iz različitih naselja i sela nose zapaljene baklje s planina kako bi zapalili raznolike tradicionalno izrađene buktinje. Silazak je poseban događaj za mladiće kojima on simbolizira prijelaz iz djetinjstva u odraslo doba[1]. Festival se smatra vremenom za obnovu i jačanje društvene veze osjećaja pripadnosti, identiteta i kontinuiteta jer proslave uključuju popularni folklor i zajednička blagovanja. Tada se dijele i uloge određenim ljudima. U nekim općinama, gradonačelnik pali prvu lomaču, a u drugima, svećenik blagoslivlja ili pali vatru. Drugdje, nedavno oženjeni čovjek zapali vatru i vodi silazak u selo. Često, mlade neudate djevojke čekaju dolazak lučonoše u selu s vinom i slasticama. U jutarnjim satima, ljudi skupljaju žar ili pepeo kako bi zaštitili svoje domove ili vrtove. Element ima duboke korijene među lokalnim zajednicama i ovjekovječen je zahvaljujući mrežom udruga i lokalnih institucija. Najvažnije mjesto prijenosa običaja je obitelj gdje se ljudi čuvaju uspomenu na ovaj baštine živ.

Kao najreprezentativniji izraz kulture s Pireneja, i na francuskoj i španjolskoj strani ali i u Andori, ovaj običaj je upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[2].

Središnja lomača u selu Isil, Katalonija 2008. god.

Ova tradicija festivala buktinja, na baskijskom poznata kao Falles, održala se u pirenejskim planinskim selima stoljećima, a potječe iz tradicije zahvale bogovima za žetvu. Vatra simbolizira sunce i vatra festivala u Pirinejima slavi ljetni solsticij. Jedan od najstarijih poznatih festivala vatre odvija se u katalonijskom selu Isil, gdje se debla pale u ponoć tako da ih nosači, portadors, mogu nositi preko ramena. U mjestu Andorra la Vellakoriste vatrene lopte kojae se mogu kotrljati, a u selu Arties u pokrajini Lleida oni povlače veliko zapaljeno deblo ulicama kroz selo[3].

Izvori

  1. ↑ Les fêtes du feu du solstice d'été dans les Pyrénées na UNESCO-vim službenim stranicama (fra.) Preuzeto 2. siječnja 2015.
  2. ↑ The inclusion of Summer solstice fire festivals in the Pyrenees on the Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity is a great satisfaction for France (eng.) Preuzeto 2. siječnja 2015.
  3. ↑ Pyrenees Fire Festival - summer solstice (eng.) Preuzeto 2. siječnja 2015.

Poveznice

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [3]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [4] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Festivali_vatre_ljetnog_suncostaja_na_Pirenejima&oldid=671021"