Mauri

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I.

Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak i dr.

Antički Mauri

U antičko doba, Mauri je bio rimski naziv plemenima koji su porijeklom od Libijaca, koji su se u grčkim izvorima, prema Strabonu, nazivali Maurisi, što su Rimljani pretvorili u Mauri. Ova plemena živjela su na području sjeverne Afrike, a rimska provincija Mauritanija i država Mauritanija dobila je po njima ime.

U srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori (španjolski: morisco) primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem 7. stoljeća, brzo prelaze na islam. Većina tog povijesnog naroda u tijeku sljedećih stoljeća apsorbirani su u arapsku naciju.

Mauri na Pirenejskom poluotoku

Početkom 8. stoljeća Mauri prelaze na Pirenejski poluotok i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tijekom sljedećih osam stoljeća. Vidi: Pirenejski poluotok - Povijest.

Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španjolski: moros).

Nakon uspjeha kršćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492., većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajice često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu puka i progonu španjolske inkvizicije.

Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španjolskom marranos: gadovi, svinje).

Vidi i članak Maurska umjetnost

Izvori

U pisanju ovoga članka uglavnom je korištena Opća enciklopedija JLZ, sv. 5, Zagreb: 1979.