Berlin

PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad

Berlin (izgovor [▶]) je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4,5 milijuna stanovnika, a u vrijeme hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.

Berlin je smješten na rijekama Šprevi i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja^[1], sa svih strana okružen saveznom zemljom Brandenburg.

Političko uređenje

Savezna pokrajina

Danom njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz Hamburg i Bremen).

Bivši Zapadni Berlin bio je de facto enklava Zapadne Njemačke unutar Istočne Njemačke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; SAD-a, Velike Britanije i Francuske, i de jure nije bio dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je od 1949. do 1990. godine bio glavni grad Istočne Njemačke, što je bilo protivno dogovoru četiriju savezničkih sila.

Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrši Zastupnički dom (Abgeordnetenhaus).

Gradski okruzi

Berlin je podijeljen na 12 okruga.

Okrug	Broj stanovnika 30. lipnja 2007	Površina u km²
Charlottenburg-Wilmersdorf	315.629	64,72
Friedrichshain-Kreuzberg	266.845	20,16
Lichtenberg	257.270	52,29
Marzahn-Hellersdorf	249.617	61,74
Mitte	327.080	39,47
Neukölln	305.794	44,93
Pankow	360.609	103,01
Reinickendorf	241.682	89,46
Spandau	224.100	91,91
Steglitz-Zehlendorf	288.727	102,50
Tempelhof-Schöneberg	331.589	53,09
Treptow-Köpenick	236.400	168,42

Svaki okrug ima vladu (Bezirksamt), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga.

Povijest

Prvi doseljenici

Oko 720. godine dva slavenska plemena naselila su berlinsko područje. Haveljani su se naselili kraj rijeke Havel s glavnom naseobinom Brenabor, kasnije nazvanom Brandenburg. Bliže rijeci Spree u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se Šprevani.

Haveljani oko 750. osnovali drugo mjesto pored rijeke Havel, bliže današnjem Berlinu, pod imenom Spandow (današnji Spandau). Spandau i Köpenick, oko 825. zaštićeni zidinama, ostali su glavna naselja u području današnjeg Berlina sve do 11. stoljeća.

Berlin i Cölln

Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan u 12. stoljeću. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i Cöllna, na obje strane rijeke Spree u današnjem okrugu Mitte. Cölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada 1237. godine, a Berlin 1244. Gradsko središte izgorjelo je 1830. godine kada je uništen velik broj spisa iz tadašnjeg vremena.

Dva su naselja 1307. stvorila trgovačku uniju i sudjelovala u Hanzi. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do 1709. kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt uključeni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika.

Unter den Linden, Sveučilište Humboldt, okrug Mitte, 2003.

Pruska

Krunjenjem kneza Fridrika III. za pruskog kralja pod imenom Fridrik I. Berlin je dobio status glavnog grada Pruske. Značaj Berlina rastao je jačanjem Pruske koja je postala europska sila.

Weimarska Republika i Treći Reich

Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeća, osobito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva (1871.). Berlin je ostao glavnim gradom Njemačke i u doba Weimarske Republike (1919. – 1933.) te nakon dolaska Nacista na vlast.

Nacistički diktator Adolf Hitler smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu Reichstaga planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede široka 120 metara i dugačka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi željeznički kolodvor, a pored njega i velika zračna luka. Danas je iz nacističkog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko građevina: zračna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara uništile su sovjetske trupe, a ostaci su poslužili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku.

Podijeljeni grad

Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.

Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad Istočne Njemačke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.

Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.

Ponovno ujedinjenje

Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin 1997./1998.

Turističke atrakcije

Potsdamer Platz

Povijesne građevine u centru grada

Brandenburška vrata (lipanj 2003.)

Reichstag (ljeto 2000.)

Vidikovci

Berlinski televizijski toranj - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 204 metra, može se vidjeti cijeli grad.

Obrazovanje i znanost

Sveučilišta

Slobodno berlinsko sveučilište [2]
Humboldtovo sveučilište Berlin [3]
Tehničko sveučilište u Berlinu [4]
Charité [5] (Medicinski fakultet)
Sveučilište umjetnosti [6]

Sveučilišta primijenjenih znanosti

Zoološki vrtovi

Zoologischer Garten Berlin – Berlinski zoološki vrt, berlinski najstariji zoološki vrt u centru grada
Tierpark Friedrichsfelde – , osnovan od strane DDR u parku povijesnog zamka u Istočnom Berlinu.

Znamenitosti i simboli

Dvorac Babelsberg u Berlinu

Muzejski otok u Berlinu

Stambena naselja berlinske moderne

Njemačka opera

Berliner Bär (Berlinski medvjed)

Brandenburška vrata, Reichstag i Siegessäule su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i Berliner Bär (berlinski medvjed).

UNESCOvi spomenici u Berlinu su Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne.

Kultura

Muzeji

Muzejski otok čini pet muzeja: Stari muzej, Novi muzej, Pergamski muzej, Bode muzej i Stara nacionalna galerija
Njemački muzej tehnologije u Kreuzbergu
Muzej pošte i telekomunikacija
Nova nacionalna galerija, s jednim od posljednjih djela Ludwiga Mies van der Rohea
Stara nacionalna galerija, 19. stoljeće – slike i skulpture [14]
Židovski muzej u Berlinu
Hamburški kolodvor
Muzej europske kulture
Berlinska državna galerija [15]
Muzej Bauhaus [16]
Muzej Bröhan [17]
Njemački muzej Guggenheim [18]
Njemački muzej filma [19] itd.
DDR muzej [20]
Stasimuseum Berlin [21]

Kazališta

Schaubühne [22]
Narodna pozornica [23]
Njemačko kazalište [24]
Berlinski ansambl [25]
Kazalište Zapada [26]
Friedrichstadt-Palast
Grips-Theater]]
Kazalište na Potsdamskom trgu [27]
Kazalište Maxima Gorkog [28]
Renesansno kazalište

Opere

Klubovi

2BE Club
Arena
Bastard (Prater)
Berghain
Big Eden
Icon
K-17
Kalkscheune
Kato
Kinzo
Knaack Club
Ma Baker Club
Magnet
Maria am Ostbahnhof
Matrix
Polar.tv
Sage Club
SO36
Soda Club at Kulturbrauerei
Steinhaus
Sternradio
Tresor
Watergate
WMF (Café Moskau)
90°

Jezik

Izvorno se u Berlinu govorio istočni donjonjemački. On je u gradu izumro kao pisani jezik u 16. stoljeću te kasnije i kao govorni jezik. Sadašnji berlinski njemački jest dio berlinsko-branderburške skupine unutar srednjonjemačkih jezika.

Promet

Javni gradski promet

U-Bahn – (pretežno) podzemna željeznica
S-Bahn - (pretežno) nadzemna željeznica

Tram/Straßenbahn, tramvajski sustav, osobito rasprostranjen u istočnom dijelu
Autobusni promet
Trajekti

Svim prijevoznim sredstvima javnog gradskog prometa može se putovati jednom kartom.

Željeznički kolodvori

Berlinski glavni kolodvor
kolodvor Berlin-Charlottenburg
Kolodvor ZOO (Berlin Zoologischer Garten)
kolodvor Berlin-Friedrichstraße
kolodvor Berlin-Alexanderplatz
Istočni kolodvor
kolodvor Westkreuz
kolodvor Ostkreuz
kolodvor Spandau
kolodvor Schönefeld

Zračne luke

međunarodna zračna luka Berlin-Schönefeld (SXF), proširena i preimenovana u međunarodnu zračnu luku Berlin-Brandenburg (BBI), čije se otvaranje očekuje 2017. godine, nakon nekoliko odgoda i dugogodišnjeg kašnjenja
međunarodna zračna luka Berlin-Tegel (TXL), bit će zatvorena kad se BBI otvori za promet
međunarodna zračna luka Tempelhof (THF) zatvorena je 2008. godine

Luke

Westhafen (Zapadna luka) – najveća luka u Berlinu 173.000 četvornih metara, za pšenicu i teška dobra.
Südhafen (Južna luka) – površine od oko 103.000 metara četvornih, za pšenicu i teška dobra.
Berlin Osthafen (Istočna luka) – površine 57.500 metara četvornih, i dalje u upotrebi, ali je dio pod rekonstrukcijom.
Hafen Berlin Neukölln (Luka Neukölln) – sa samo 19.000 metara kvadratnih, najmanja luka, za građevinske materijale.

Glavne prometnice

Berlin ima nekoliko autocestama - do sljedećim gradovima Dresden (Bundesautobahn 13), München (Bundesautobahn 9), Dortmund i Oberhausen (Bundesautobahn 2), Hamburg (Bundesautobahn 24), Penkun i prema Poljskoj do grada Szczecin (, Bundesautobahn 11, E28) i Frankfurt na Odri na granici s Poljskom (Bundesautobahn 12) i dalje do Poznanj i Varšavi i Berliner Ring i Stadtring.