Berlin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Zapadni Berlin)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Berlin. Za druga značenja pogledajte Berlin (razdvojba).
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad

Berlin (izgovor [▶]) je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4,5 milijuna stanovnika, a u vrijeme hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.

Berlin je smješten na rijekama Šprevi i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja[1], sa svih strana okružen saveznom zemljom Brandenburg.

Političko uređenje

Savezna pokrajina

Danom njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz Hamburg i Bremen).

Bivši Zapadni Berlin bio je de facto enklava Zapadne Njemačke unutar Istočne Njemačke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; SAD-a, Velike Britanije i Francuske, i de jure nije bio dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je od 1949. do 1990. godine bio glavni grad Istočne Njemačke, što je bilo protivno dogovoru četiriju savezničkih sila.

Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrši Zastupnički dom (Abgeordnetenhaus).

Gradski okruzi

Berlin je podijeljen na 12 okruga.

Okrug Broj stanovnika
30. lipnja 2007
Površina
u km²
Berlin.svg
Charlottenburg-Wilmersdorf 315.629 64,72
Friedrichshain-Kreuzberg 266.845 20,16
Lichtenberg 257.270 52,29
Marzahn-Hellersdorf 249.617 61,74
Mitte 327.080 39,47
Neukölln 305.794 44,93
Pankow 360.609 103,01
Reinickendorf 241.682 89,46
Spandau 224.100 91,91
Steglitz-Zehlendorf 288.727 102,50
Tempelhof-Schöneberg 331.589 53,09
Treptow-Köpenick 236.400 168,42

Svaki okrug ima vladu (Bezirksamt), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga.

Povijest

Prvi doseljenici

Oko 720. godine dva slavenska plemena naselila su berlinsko područje. Haveljani su se naselili kraj rijeke Havel s glavnom naseobinom Brenabor, kasnije nazvanom Brandenburg. Bliže rijeci Spree u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se Šprevani.

Haveljani oko 750. osnovali drugo mjesto pored rijeke Havel, bliže današnjem Berlinu, pod imenom Spandow (današnji Spandau). Spandau i Köpenick, oko 825. zaštićeni zidinama, ostali su glavna naselja u području današnjeg Berlina sve do 11. stoljeća.

Berlin i Cölln

Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan u 12. stoljeću. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i Cöllna, na obje strane rijeke Spree u današnjem okrugu Mitte. Cölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada 1237. godine, a Berlin 1244. Gradsko središte izgorjelo je 1830. godine kada je uništen velik broj spisa iz tadašnjeg vremena.

Dva su naselja 1307. stvorila trgovačku uniju i sudjelovala u Hanzi. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do 1709. kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt uključeni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika.

Unter den Linden, Sveučilište Humboldt, okrug Mitte, 2003.

Pruska

Krunjenjem kneza Fridrika III. za pruskog kralja pod imenom Fridrik I. Berlin je dobio status glavnog grada Pruske. Značaj Berlina rastao je jačanjem Pruske koja je postala europska sila.

Weimarska Republika i Treći Reich

Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeća, osobito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva (1871.). Berlin je ostao glavnim gradom Njemačke i u doba Weimarske Republike (1919.1933.) te nakon dolaska Nacista na vlast.

Nacistički diktator Adolf Hitler smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu Reichstaga planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede široka 120 metara i dugačka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi željeznički kolodvor, a pored njega i velika zračna luka. Danas je iz nacističkog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko građevina: zračna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara uništile su sovjetske trupe, a ostaci su poslužili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku.

Podijeljeni grad

Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.

Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad Istočne Njemačke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.

Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.

Ponovno ujedinjenje

Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin 1997./1998.

Turističke atrakcije

Povijesne građevine u centru grada

Vidikovci

  • Berlinski televizijski toranj - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 204 metra, može se vidjeti cijeli grad.

Obrazovanje i znanost

Sveučilišta

Sveučilišta primijenjenih znanosti

Zoološki vrtovi

  • Zoologischer Garten Berlin – Berlinski zoološki vrt, berlinski najstariji zoološki vrt u centru grada
  • Tierpark Friedrichsfelde – , osnovan od strane DDR u parku povijesnog zamka u Istočnom Berlinu.

Znamenitosti i simboli

Dvorac Babelsberg u Berlinu
Muzejski otok u Berlinu
Njemačka opera
Berliner Bär (Berlinski medvjed)

Brandenburška vrata, Reichstag i Siegessäule su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i Berliner Bär (berlinski medvjed).

UNESCOvi spomenici u Berlinu su Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne.

Kultura

Muzeji

  • Muzejski otok čini pet muzeja: Stari muzej, Novi muzej, Pergamski muzej, Bode muzej i Stara nacionalna galerija
  • Njemački muzej tehnologije u Kreuzbergu
  • Muzej pošte i telekomunikacija
  • Nova nacionalna galerija, s jednim od posljednjih djela Ludwiga Mies van der Rohea
  • Stara nacionalna galerija, 19. stoljeće – slike i skulpture [14]
  • Židovski muzej u Berlinu
  • Hamburški kolodvor
  • Muzej europske kulture
  • Berlinska državna galerija [15]
  • Muzej Bauhaus [16]
  • Muzej Bröhan [17]
  • Njemački muzej Guggenheim [18]
  • Njemački muzej filma [19] itd.
  • DDR muzej [20]
  • Stasimuseum Berlin [21]

Kazališta

Opere

Klubovi

  • 2BE Club
  • Arena
  • Bastard (Prater)
  • Berghain
  • Big Eden
  • Icon
  • K-17
  • Kalkscheune
  • Kato
  • Kinzo
  • Knaack Club
  • Ma Baker Club
  • Magnet
  • Maria am Ostbahnhof
  • Matrix
  • Polar.tv
  • Sage Club
  • SO36
  • Soda Club at Kulturbrauerei
  • Steinhaus
  • Sternradio
  • Tresor
  • Watergate
  • WMF (Café Moskau)
  • 90°

Jezik

Izvorno se u Berlinu govorio istočni donjonjemački. On je u gradu izumro kao pisani jezik u 16. stoljeću te kasnije i kao govorni jezik. Sadašnji berlinski njemački jest dio berlinsko-branderburške skupine unutar srednjonjemačkih jezika.

Promet

Javni gradski promet

  • U-Bahn – (pretežno) podzemna željeznica
  • S-Bahn - (pretežno) nadzemna željeznica

Svim prijevoznim sredstvima javnog gradskog prometa može se putovati jednom kartom.

Željeznički kolodvori

Zračne luke

Luke

  • Westhafen (Zapadna luka) – najveća luka u Berlinu 173.000 četvornih metara, za pšenicu i teška dobra.
  • Südhafen (Južna luka) – površine od oko 103.000 metara četvornih, za pšenicu i teška dobra.
  • Berlin Osthafen (Istočna luka) – površine 57.500 metara četvornih, i dalje u upotrebi, ali je dio pod rekonstrukcijom.
  • Hafen Berlin Neukölln (Luka Neukölln) – sa samo 19.000 metara kvadratnih, najmanja luka, za građevinske materijale.

Glavne prometnice

Berlin ima nekoliko autocestama - do sljedećim gradovima Dresden (Bundesautobahn 13), München (Bundesautobahn 9), Dortmund i Oberhausen (Bundesautobahn 2), Hamburg (Bundesautobahn 24), Penkun i prema Poljskoj do grada Szczecin (Flag of Poland.svg, Bundesautobahn 11, E28) i Frankfurt na Odri na granici s Poljskom (Bundesautobahn 12) i dalje do Poznanj Flag of Poland.svg i Varšavi Flag of Poland.svg i Berliner Ring i Stadtring.

Organizacije Športskih manifestacija


Kultura

Stanovništvo

Hrvati u Berlinu

Hrvati u Berlinu razlikuju se od ostalih hrvatskih gastarbajterskih zajednica u Njemačkoj po tome što su vlasnici poduzeća, osobito restorana.

Poznate osobe

Izvori

  1. [1]
  2. Festival hrvatske glazbe u Berlinu, Muzički informativni centar

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Berlin.