Aranjuez
| Aranjuez | |
|---|---|
| Real Sitio y Villa de Aranjuez | |
 Panorama grada s Kraljevskom palačom i Arenom | |
| Država | Datoteka:Flag of Spain.svg Španjolska |
| Autonomna zajednica | Datoteka:Flag of the Community of Madrid.svg Zajednica Madrida |
| Pokrajina | Las Vegas |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | María José Martínez de la Fuente (2011.-2015.) (Parti Popularie) |
| Površina | |
| • Ukupna | 189.1 km² |
| Visina | 494 m |
| Koordinate | 40°02′N 3°36′W / 40.033°N 3.6°W |
| Stanovništvo (2009.) | |
| • Entitet | 54.055 (285.9 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
| Poštanski broj | 28300 i 28312 |
| Stranica | www.aranjuez.es |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Datoteka:Aranjuez-situacion.png Položaj Aranjueza u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid | |
Aranjuez je grad koji se nalazi 48 km južno od Madrida, zajednica Madrida, na ušću rijeke Tagus u rijeku Jarama, 48 km od Toleda. Gradske četvrti su: Centro, Vergel, Olivas, Las Aves, Nuevo Aranjuez, Foso, Moreras i La Montaña.
Povijest
Aranjuez svoje ime, prema većini, duguje baskijskoj riječi "Arantza" u značenju glog, dok prema drugima ime potječe od latinskog naziva Ara Jovis ili Ara Iovia, što bi značilo Jupiterov oltar.
God. 1178., ovo područje je osvojio Vojni red sv. Jakova, a katolički vladari (supružnici Izabela I. Kastiljska i Ferdinand I. Aragonski) su ga u 16. stoljeću pretvorili u Kraljevsku rezidenciju. Izgradnjom palače za vrijeme Filipa II. postao je proljetnom rezidencijom španjolskih vladara. Ferdinand VI., španjolski kralj, je u 18. stoljeću potaknuo izgradnju grada uz palaču, u kojoj je do tada boravak bio dozvoljen samo kraljevskoj obitelji. God. 1808., upravo je ustanak u gradu Aranjuezu natjerao kralja Karla IV. da abdicira u korist svoga brata, Ferdinanda VII.
Željeznica je doprjela do Aranjueza 1851. godine, što je bila tek druga u Španjolskoj nakon trase Barcelona-Mataró (1848.).
God. 1939., skladatelj Joaquín Rodrigo je skladao Concierto de Aranjuez kojim je proslavio ovo mjesto širom svijeta.
Nakon upisa Kulturnog krajolika Aranjueza na UNESCO-v popis svjetske baštine, turizam je u naglom porastu, a 2005. godine izgrađen je veliki kasino.
Znamenitosti
- Kraljevska palača u Aranjuezu (španjolski: Palacio Real de Aranjuez) je rezidencija španjolskih kraljeva koja je otvorena za javnost. Građevinu su u stilu talijanske renesanse dizajnirali Juan Bautista de Toledo i Juan de Herrera, graditelji El Escoriala (Madrid) i Archivo de Indiasa u Sevilli. Njen jedinstveno dizajniran kulturni krajolik s geometrijskim francuskim parkovima, fontanama, šumama i delikatnom arhitekturom, upisan je 2001. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer tristogodišnjeg apsolutističkog oblikovanja pejzaža u duhu prosvjetiteljstva[1].
-
Kraljevska palača noću -
Vrt Kraljevića -
Kineski paviljoni u Vrtu kraljevića -
Hram na ruskom brdu (Templete de la Montaña Rusa) -
Kaskade kastanjeta (Cascada de las Castañuelas) -
Fontana Mariblanca -
Bavarska palača Sivlela -
Crkva sv. Antuna -
Palača Deleite, danas starački dom
Gospodarstvo
Glavna gospodarska grana grada je oduvijek bio turizam koji je samo od 2001. do 2004. godine porastao za 22%. U njegovoj plodnoj okolici uzgajaju se: pšenica, šparoge, jagode, vinova loza i dinje. Od insudtrije u gradu se nalaze tvornice deterđenata (Level Brothers), računala (Indra) i elektro materijala (Bosch), foto materijala (Agfa), farmacijskih proizvoda, boja i bijelila, te prerada šečera i ulja. Većinom su smještene uz željezničku postaju ili industrijski park "Gonzalo Chacón" , na jugu grada.
Gradovi prijatelji
Izvori
Vanjske poveznice
- Aranjuez - fotografije
| |||||||||||||||||||||||
