Mont Perdu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 41: Redak 41:


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat|Parque Nacional de Ordesa y Monte Perdido|Nacionalni park Ordesa y Monte Perdido}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 19:38

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Mont Perdu (fr.) ili Monte Perdido (šp.), što na oba jezika znači "Izgubljena planina", je treća po veličini planina na Pirenejima. Vapnenački vrh, Monte Perdido (3.355 m), nalazi se u Španjolskoj (provincija Huesca u Aragonu), i ne vidi se iz Francuske zbog "neprohodnih" vrhova Gavarnie i Estaubé (Hautes-Pyrénées). Na španjolskoj strani se nalaze dva najveća i najdublja europska klanca (Ordesa i Pineta), a na strmoj francuskoj strani tri najveća cirquea (zatvorene kružne litice), klasični primjeri pirenejskih glacijalnih geloških tvorevina (Gavarnie, Estaubé i Barrosa). Ovo područje je također i pastirski krajolik koji je primjer načina života koji je nekada dominirao svim gorskim područjima Europe, a sada je sačuvan samo na ovom dijelu Pireneja. Zbog toga je 1997. god. Mont Perdu upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "jedinstven krajolik sela, farmi, polja, visinskih pašnjaka i planinskih putova"[1].

Cirque Gavarnie sa slapom lijevo

42°41′7.5″N 0°0′1.8″E / 42.685417°N 0.0005°E / 42.685417; 0.0005

Odlike[uredi]

Zaštićeno područje Mont Perdue se prostire na oko 30.639 hektara i pristupačniji je sa španjolske strane, preko doline Ordesa (Valle de Ordesa). Nacionalni park Ordesa y Monte Perdido na španjolskoj strani je osnovan 1918. godine i izvorno je imao samo 21 km² oko doline Ordesa, ali je proširen 1982. god. na 156,08 km², tako da uključuje i cijeli klanac Añisclo.

Postoji i klimatska razlika između strme francuske i stepenaste španjolske strane planine. Tako je francuska strana vlažnija, a španjolska suhija; na zapadu je pod utjecajem Atlantika, a na istoku Sredozemnog mora (obalana sredozemna klima).

Zbog klimatskih razlika, na ovom području se javila velika bioraznolikost s 3.500 vrsta i podvrsta biljaka (uključujući oko 1.500 vrsta cvijeća) od kojih je oko 5% endemskih vrsta. Od životinja na ovim prostorima obitava 171 vrsta ptica (kao što je kostoberina), 32 vrste sisavaca i 8 vrsta reptila. Od sisavaca tu se nalazi najveća populacija pirinejskih divokoza (Rupicapra pyrenaica) u Europi, te svisci (neautohtona uvedena vrsta) i papkari kao što su samo tri ženke iberskog kozoroga (Capra pyrenaica), dok se na nižim visinama može pronaći endemska pirinejska vodenkrtica (Galemys pyrenaicus).

Ovo područje je naseljeno još od paleolitika (40000.-10000. pr. Kr.), o čemu svjedoče dokazi u špiljama Anisclo i Escuain, te kameni krugovi u Gavarnieu i dolmen kod Tella. Najraniji zapisi o trajnim naseljima su iz srednjeg vijeka kada je ovo gorje imalo presudnu ulogu u komunikaciji između španjolskih i francuskih zajednica.

Tisuće godina ljudskog utjecaja je porazno djelovalo na prirodni okoliš Mont Perdua. Nekoliko velikih grabežljivaca i vrsta mesoždera su iskorijenjeni ili im je broj znatno smanjen, a nedavno (2000.) je izumrla i podvrsta iberijskog kozoroga, pirinejski kozorog (Capra pyrenaica pyrenaica). Također, izvorna šuma je posječena i oštećena te se tek u posljednje vrijeme oporavlja. Stoci, koja je stoljećima opustošila većinu pašnjaka, je danas zabranjen ulazak u nacionalni park. Ipak, unutar zaštićenog područja se nastavlja sa tisućljetnom tradicijom sezonskog napasanja stoke pri čemu velika krda ovaca prelaze španjolsko-francusku granicu. Jedan od planinskih prijevoja (Gaulis ili Ossoue) je dio izvornog hodočasničkog puta svetog Jakova za svetište Santiago de Compostela.

  • Dolina Ordesa
    Dolina Ordesa
  • Šuma La Pardina del Señor
    Šuma La Pardina del Señor
  • Cilindro de Marboré
    Cilindro de Marboré
  • Cirque d'Estaubé
    Cirque d'Estaubé
  • Breche de Roland (Rolandov krš), Cirque de Gavarnie
    Breche de Roland (Rolandov krš), Cirque de Gavarnie

Izvori[uredi]

  1. ↑ World Heritage Committee Inscribes 46 New Sites on World Heritage List 7. prosinca 1997. (engl.) Preuzeto 28. veljače 2012.

Vanjske poveznice[uredi]

v • r • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [3]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [4] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mont_Perdu&oldid=284602"