Serra de Tramuntana – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Položaj gorja Serra de Tramuntana na Mojorci

Serra de Tramuntana (katalonski za "Planine tramontane"; španjolski: Sierra de Tramontana) je planinsko gorje koje se pruža duž obale španjolskog otoka Mallorce u pravcu jugozapad-sjeveroistok, po kojemu je nazvana i istoimena županija (comarca) na Majorci.

Najviši vrh je Puig Major, koji je svojom visinom od 1.445 metara ujedno i najviši vrh Baleara. Najjužniji dio gorja je planina Serra de Na Burguesa.

Klima gorja Serra de Tramuntana je značajno vlažnija od ostatka otoka, sa zabilježenih do 1507 mm padalina godišnje, u kontrastu s nekim područjima gdje je ta brojka ispod 400 mm godišnje. Također je mnogo hladnije i nisu rijetki dani sa snježnim padalinama zimi.

Kulturni krajolik Serra de Tramuntane se nalazi na strmim liticama planinskog masiva gdje su ljudi baveći se tisućljećima poljoprivredom, u okruženju s oskudnim resursima, transformirali teren i načinili artikuliranu mrežu uređaja za gospodarenje vodama oko farmi feudalnog podrijetla. Krajolik je obilježen poljoprivrednim terasama i međusobno povezanim vještačkim vodenim putovima koji uključuju i vodenice, kao i građevine i farme izgrađene u tehnici suhogradnje. Zbog toga je kulturni krajolik Serra de Tramuntane upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine.

Puig Major
Vrh Puig Major s jezerima
Farma u Valldemossi
Konvikt u Valdemossi
Deia
Selo Galilea u Puigpunyentu
Refugi Tossals Verds u Escorci
Calvià
Farma Binibassi u Fornalutxu
Pollença

Vanjske poveznice

Serra de Tramuntana - UNESCO World Heritage status 2010, Cultural Landscape (engl.) (šp.)
Serra de Tramuntana - Facebook
Serra de Tramuntana - Twitter
Serra de Tramuntana - informacije (engl.)
Putovi preko Serra de Tramuntana
Serra de Tramuntana (kat.)

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]