Jiuzhaigou

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Jiuzhaigou (kineski: 九寨溝, pinyin: Jiǔzhàigōu; tibetski: Zitsa Degu; što znači "Dolina devet sela") je nacionalni park smješten u istoimenoj županiji autonomne prefekture Ngawa, na sjeveru kineske jugozapadne pokrajine Sečuan. Jiuzhaigou je najpoznatiji po svojim višekatnim slapovima i šarenim jezerima zbog čega je u V. kategoriji zaštite u sustavu IUCN-a, ali i upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji od 1992. godine[1].

Panorama sela Shuzheng, najzaposlenijeg sela u dolini Jiuzhaigou
Magnify-clip.png
Panorama sela Shuzheng, najzaposlenijeg sela u dolini Jiuzhaigou

Jiuzhaigou se nalazi na južnom dijelu gorja Minshan, oko 330 km sjeverno od glavnog grada pokrajine, Chengdua. Ime je dobio po devet tibetanskih sela koja se pružaju njegovom duljinom, od kojih su sedam još uvijek naseljena s oko ukupno 1000 stanovnika.

Nacionalni park ima površinu od 720 km², s tampon zonom od 600 km², a sastoji se od više povezanih dolina na visinama od 1.998 (kod jaruge Shuzheng) do 4.800 metara (jaruga Zechawa na vrhu planine Ganzigonggai). Kako je smješten na spoju tibetanske i Yangtze visoravni, njome se protežu rasjedi koji su uzorkom mnogih potresa, a koji su oblikovali njegov geološki krajolik. Najzanimljiviji su visoke krške formacije koje je tisućljećima oblikovano djelovanjem ledenjaka, potresima i vodom. Najpoznatija su njegova brojna bistra ledenjačka jezera koja su nastala prirodnim branama od lavina kamenja. Naslage karbonata su betonirale ove brane i dale šarene boje ovim jezerima. Brojna jezera su uzvodno i nizvodno ograđena naslagama vapnenačke sedre i plićinama. Na dva mjesta je nekoliko jezera poredano u nizu terasa odvojenih branama sedre: Shuzheng jezero s 19 i Nuorilang s 18 jezera u nizu. Ona su veća, ali manje geološki razvijena od slikovitih jezera Huanglonga na jugu Sečuana.

Područje Jiuzhaigoua se sastoji od tri doline: jaruga Rize i Zechawa koje se u njegovoj sredini spajaju u jarugu Shuzheng. Znameniti su i njegovi slapovi, kao što su slapovi Xionguashai ("Pandino jezero") i Zhengzhutan ("Biserni plićak"), od kojih se ovo drugo nalazi nizvodno od većeg kalcitnog jezera Zhengshutana.

Veliki raspon visina i bogata flora pridonose i životinjskoj bioraznolikosti. Iako nisu provedena sustavna istraživanja, zna se da u Jiuzhaigou obitava 10 vrsta velikih sisavaca među kojima sui ugrožene vrste: veliki panda, zlatni prćastonosni majmun, patuljasti panda, sečuanski takin i Thoroldov jelen. Od 131 vrste ptica, na lokalitetu su zabilježene: kineski monal, snježnoobrazni Garrulax i endemska Tengmalmova sova.

  • Biserni slap
  • Pandino jezero (熊猫海, Xióngmāo Hǎi)
  • Jezero pet cvjetova (五花海, Wǔhuā Hǎi)
  • Slap Nuorilang
  • Bistra voda Jiuzhaigoua

Izvori

  1. ↑ Slikovito i povijesno područje doline Jiuzhaigou na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 8. rujna 2011.

Poveznice

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jiuzhaigou&oldid=281776"