Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Norbulingka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Norbulingka (tibetski: ནོར་བུ་གླིང་ཀ་, Nor-bu-gling-ka; kineski: 羅布林卡, što znači "Park blaga") je palača i pripadajući park u Lhasi (Tibet). Izgrađena je 1755. godine kao ljetna rezidencija Dalaj Lama, što je i ostala sve do kineskog progona 14. Dalaj Lame 1959. godine, nakon kineske invazije. Zbog toga je palača Norbulngka dodana drugim povijesnim spomenicima Lhase (Palača Potala i samostan Jokhang), na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2001. godine kao "jedinstven primjer tibetanske arhitekture, velikog povijesnog i vjerskog značaja"[1].

Ulaz u najstariju palaču Gesang
Paviljon u Norbulingki
Festival Sho Dun

Izgradnja palače Norbulingka započela je izgradnjom Uya palače 1751. godine, 7. Dalaj Lame, koju su sljedeći Dalaj Lame nastavili dograđivati izgradnjom paviljona i dvorana. Uskoro je postala ​​ljetnikovac i drugo vjersko, političko i kulturno središte Tibeta, nakon Potala palače. Nalazi se na obali rijeke Lhasa oko 2 km zapadno od palače Potala i smatra se za najveći park u Tibetu[2]. Sastoji se od velikog vrta s nekoliko palača, dvorana i paviljona, na površini od oko 36 hektara (s 374 prostorije)[3]. Područje se sastoji od pet dijelova:

  • Gesang palača (Kelsang Potrang) izgrađena 1755. godine, nazvana je po sedmom Dalaj Lami. Ima tri kata s dvoranama za obožavanje Bude, Dvoranu za rasprave, spavaće sobe, čitaonice i svetišta.
  • Tsoje palaču (Tsokyil Potrang), najznamenitija u Norbulingki s Han paviljonom za tibetansku operu (Khamsum Zilnon), izgradio je 13. Dalaj Lama 1920-ih, pod utjecajem Pekinga; kao i
  • palaču Jensen (Chensel Potrang ) koja se nalazi u vrtu.
  • Palača Gesang Deje je izgrađena 1926. god.;
  • Palača Tagtan Migyur (Migyur Potrang, "Vječna palača") je izgrađena od 1954.-56. uz podršku vlade Narodne Republike Kine. Ona je mješavina arhitekture paviljona i hrama, i veličanstvenija je od ostalih. Njezine zidne slike prikazuju budističke motive, ali i narativnu povijest Tibeta.

Od 1959. godine, Norbulingkom je upravljalo Povjerenstvo ministarstva kulture pod Prijelaznim uredom autonomne regije Tibeta, a kasnije izravno Ured za upravljenje kulturnom baštinom.

Tijekom ljetnih i jesenjih mjeseci parkovi u Tibetu, uključujući Norbulinka park, postaju mjesto plesa, pjevanja i glazbenih festivala, tako se u Norbulingki održava anualni Sho Dun ili "Festival jogurta"[4].

Izvori

  1. ↑ Povijesni spomenici palače Potala u Lhasi na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
  2. ↑ Palača Norbulinka na tibettours.com (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
  3. ↑ Keith Dowman, The Power-places of Central Tibet: The Pilgrim's Guide, 1988., Routledge & Kegan Paul, London i New York. ISBN 0-7102-1370-0
  4. ↑ Norbulinka na travelchinaguide.com (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
v • r • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Norbulingka&oldid=285542"
Sadržaj