Norbulingka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Norbulingka (tibetski: ནོར་བུ་གླིང་ཀ་, Nor-bu-gling-ka; kineski: 羅布林卡, što znači "Park blaga") je palača i pripadajući park u Lhasi (Tibet). Izgrađena je 1755. godine kao ljetna rezidencija Dalaj Lama, što je i ostala sve do kineskog progona 14. Dalaj Lame 1959. godine, nakon kineske invazije. Zbog toga je palača Norbulngka dodana drugim povijesnim spomenicima Lhase (Palača Potala i samostan Jokhang), na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2001. godine kao "jedinstven primjer tibetanske arhitekture, velikog povijesnog i vjerskog značaja"[1].

Ulaz u najstariju palaču Gesang
Paviljon u Norbulingki
Festival Sho Dun

Izgradnja palače Norbulingka započela je izgradnjom Uya palače 1751. godine, 7. Dalaj Lame, koju su sljedeći Dalaj Lame nastavili dograđivati izgradnjom paviljona i dvorana. Uskoro je postala ​​ljetnikovac i drugo vjersko, političko i kulturno središte Tibeta, nakon Potala palače. Nalazi se na obali rijeke Lhasa oko 2 km zapadno od palače Potala i smatra se za najveći park u Tibetu[2]. Sastoji se od velikog vrta s nekoliko palača, dvorana i paviljona, na površini od oko 36 hektara (s 374 prostorije)[3]. Područje se sastoji od pet dijelova:

  • Gesang palača (Kelsang Potrang) izgrađena 1755. godine, nazvana je po sedmom Dalaj Lami. Ima tri kata s dvoranama za obožavanje Bude, Dvoranu za rasprave, spavaće sobe, čitaonice i svetišta.
  • Tsoje palaču (Tsokyil Potrang), najznamenitija u Norbulingki s Han paviljonom za tibetansku operu (Khamsum Zilnon), izgradio je 13. Dalaj Lama 1920-ih, pod utjecajem Pekinga; kao i
  • palaču Jensen (Chensel Potrang ) koja se nalazi u vrtu.
  • Palača Gesang Deje je izgrađena 1926. god.;
  • Palača Tagtan Migyur (Migyur Potrang, "Vječna palača") je izgrađena od 1954.-56. uz podršku vlade Narodne Republike Kine. Ona je mješavina arhitekture paviljona i hrama, i veličanstvenija je od ostalih. Njezine zidne slike prikazuju budističke motive, ali i narativnu povijest Tibeta.

Od 1959. godine, Norbulingkom je upravljalo Povjerenstvo ministarstva kulture pod Prijelaznim uredom autonomne regije Tibeta, a kasnije izravno Ured za upravljenje kulturnom baštinom.

Tijekom ljetnih i jesenjih mjeseci parkovi u Tibetu, uključujući Norbulinka park, postaju mjesto plesa, pjevanja i glazbenih festivala, tako se u Norbulingki održava anualni Sho Dun ili "Festival jogurta"[4].

Izvori

  1. ↑ Povijesni spomenici palače Potala u Lhasi na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
  2. ↑ Palača Norbulinka na tibettours.com (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
  3. ↑ Keith Dowman, The Power-places of Central Tibet: The Pilgrim's Guide, 1988., Routledge & Kegan Paul, London i New York. ISBN 0-7102-1370-0
  4. ↑ Norbulinka na travelchinaguide.com (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Norbulingka&oldid=285542"