Zapadno jezero

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Zapadno jezero (kineski: 西湖; pinyin: Xī Hú) je slavno slatkovodno jezero koje se nalazi u središtu povijesnog kineskog grada Hangzhoua, glavnog grada istočne kineske pokrajine Zhejiang .

Iako više jezera na svijetu ima isto ime, Zapadno jezero u Hangzhouu je najslavnije, i to ne samo po slikovitom krajoliku nego i vezama s mnogim učenjacima, nacionalnim herojima i mučenicima revolucije; dakle sa svim aspektima kineske kulture. Nadalje, moge stare građevine, špilje i urezane stele značajne umjetničke vtrijednosti, koje se nalaze u njegovom krajoliku, čine ga jednim od najvrijednijih nacionalnih blaga Kine[1].

God. 2011., Zapadno jezero je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji jer "idealiziran spoj prirode i ljudskog djelovanja" i "stoljećima je utjecalo na razvoj vrtne arhitekture u ostatku Kine, Koreji i Japanu"[2].

Pagoda na Zapadnom jezeru

Povijest

Prema legendi, biser je pao na zemlju, zbog čega su se Feniks i zmaj posvađali, i u pokušaju da ga iskopaju napravili Zapadno jezero. Zapravo, jezero je nastalo kao zaljev, sada tri kilometra udaljene rijeke Qiantang, u 8. stoljeću. Nedugo potom, za vrijeme dinastije Tang, jezero je nasipima i iskapanjem pijeska dovedeno u prosječnu dubinu od 1,5 metara. Dva nasipa, koja su ga podijelila na tri dijela, su nazvana po pjesnicima (Su Dongpou iz dinastije Song i Bai Juyiju iz dinastije Tang).

Odlike

Meandar kanala Zapadnog jezera
Most na kanalu Zapadnog jezera
Paviljon na Zapadnom jezeru

Jezero ima površinu od 6,5 km², prosječnu dubinu od oko 2,27 m i zapreminu od oko 14.290.000 m³. Okruženo ej s tri brda i podijeljeno je prolazima Gu Shan, Bai, Su i Yanggong, na pet područja: Vanjsko zapadno jezero (外西湖), Unutarnje zapadno jezero (西里湖, ili 后西湖, ili 后湖), Sjeverno unutarnje jezero (北里湖 ili 里西湖), Malo južno jezero (小南湖 ili 南湖) i Yue jezero (岳湖). Vanjsko zapadno jezero je najveće i u njemu se nalaze najveći prirodni otok Brdo Gu (Gu Shan) i tri mala umjetna otoku njegovom središtu: Xiao Ying Zhou (小瀛洲, tj. "Mali oceanski otok"), Hu Xin Ting (湖心亭) i Ruan Gong Dun (阮公墩). Stoga njegov plan ima "jedno brdo, dva prolaza, tri otoka i 5 jezera".

Južno od Malog oceanskog otoka nalaze se tri kamene pagode na štulama u vodi pod imenom Santan Yinyue (三潭印月, "Tri ribnjaka koji odražavaju mjesec"). Tradicionalno, na Zapadnom jezeru se razlikuje "10 slikovitih područja" (西湖十景), kako su opisani u kaligrafiji cara Qianlonga iz dinastije Qing:

  1. Proljetna zora na nasipu Su (苏堤 春晓 / 苏堤 春晓)
  2. Grmuša koja pjeva u vrbama (柳浪闻莺 / 柳浪闻莺)
  3. Razmišljanje riba u cvjetnom ribnjaku (花港观鱼 / 花港观鱼)
  4. Lotus u povjetarcu na zakrivljenom dvorištu (曲 苑 风荷 / 曲 苑 风荷)
  5. Večernja zvona na brdu Nanping (南屏 晚钟 / 南屏 晚钟)
  6. Jesenji mjesec iznad mirnog mora (平湖秋月)
  7. Leifeng pagoda u večernjem sjaju (雷 峰 夕照)
  8. Tri ribnjaka koja odražavaju mjesec (三潭印月, također motiv na kineskim novčanicama 1 yuena)
  9. Topljenje snijega na slomljenom mostu (断桥 残雪 / 断桥 残雪)
  10. Dvostruki vrhovi koji probijaju oblak (双峰 插 云 / 双峰 插 云)
  • Zapadno jezero s juga
  • Paviljon na jezeru
  • Lotus u povjetarcu na zakrivljenom dvorištu
  • "Ribnjak koji odražava mjesec"
  • Leifeng pagoda
  • Baochu pagoda
  • Hram Qian King, Grmuša koja pjeva u vrbama
  • Hram generala Yue Fei-ja (13. st.)
  • Skulpture u špiljama samostana Lingyin (10. st.)
  • Grobnica mitskog junaka Wu Songa

Izvori

  1. ↑ Hongxun Yang i Wang Huimin, The classical gardens of China: history and design techniques, 1982., Van Nostrand Reinhold Co. str. 111. ISBN 0442232098.
  2. ↑ Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 24. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zapadno_jezero&oldid=472956"