Utočišta ptica selica na obali Žutog mora

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Utočišta ptica selica uz obalu Žutog mora (kineski: 丹霞地貌, pinyin: dānxiá dìmào) je naziv za sustav plimnih blatina koji se smatra najvećim na svijetu. Ove blatine, kao i močvare i plićaci, izuzetno su produktivni i služe kao područja rasta za mnoge vrste riba i rakova. Međuplimna područja Žutog mora/Bohajskog zaljeva globalno su važna za okupljanje mnogih vrsta ptica selica koje koriste istočni azijsko-australazijski put. Velika okupljanja ptica, uključujući i neke od najugroženijih vrsta na svijetu, ovise o obali kao mjestu zaustavljanju za mitarenje, odmor, prezimljavanje ili gniježđenjem[1]. Zbog toga su ova područja upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2019. godine[2].

Odlike

Prvi dio zaštićenog područja uglavnom se nalazi na obali Žutog mora, a drugi dio u Bohajskom zaljevu. Zasad je svjetskom baštinom proglašen samo dio uz obalu Žutog mora u pokrajini Jiangsu. Tu prosječna dubina Žutog mora iznosi manje od 40 metara. Također, tu su vrlo velike količine nanosa iz rijeka (uključujući Jangce i Žutu rijeku), a naziv „Žuto more” dobilo jer ti sedimenti boje more žutom bojom. Nadalje, utjecaj rijeka na slanost mora je razvidan, kao i sezonske promjene, zimsko priobalno zaleđivanje i snažan utjecaj monsuna.

U staništu obitava 680 vrsta kralježnjaka, uključujući 415 vrsta ptica, 26 vrsta sisavaca, 9 vrsta vodozemaca, 14 vrsta gmazova, 216 vrsta riba i 165 vrsta insekata. Od njih je 17 ugroženih vrsta ptica: Calidris pygmaea (kritično ugrožena vrsta), Platalea minor (ugrožena vrsta), Ciconia boyciana (ugrožena vrsta), japanski ždral (ugrožena vrsta), Tringa guttifer (ugrožena vrsta), Calidris tenuirostris (ugrožena vrsta), žutokljuna čaplja (osjetljiva vrsta), dalmatinski pelikan (osjetljiva vrsta), kineska guska (osjetljiva vrsta), crni galeb (osjetljiva vrsta), ali i druge, manje ugrožene vrste kao što su: velika sprutka, riđa muljača, riđa sprutka, barska šljuka, veliki kulik, mongolska zviždovka i dr.[3]

Popis lokaliteta

Zaštićena su zasad dva lokaliteta u prefekturi Yancheng kineske pokrajine Jiangsu. Ti lokaliteti, ukupne površine od 188.643 ha, su:

UNESCO ID Ime Izvorno ime
(kineski) 		Veličina Lokacija Koordinate Odlike
1606-001 Nacionalni rezervat prirode Dafeng 江苏大丰麋鹿国家级自然保护区 144.839 ha Kineska pokrajina Jiangsu 32°55′55″S 121°1′0.53″E / 32.93194°S 121.0168139°E / -32.93194; 121.0168139 Izvorno osnovan 1986. god. za zaštitu milu jelena koji su bili gotovo izumrli. Danas je nezagađeno močvarno zemljište i najveći prirodni rezervat milu jelena na svijetu. Rezervat posjeduje 14 vrsta sisavaca, 182 vrste ptica, 27 gmazova i vrsta vodozemaca, te više od 299 vrsta insekata. Otkako je otvoren za javnost kao turistička atrakcija, rezervat je posjetilo više od milijun turista koji su se educirali za očuvanje divljih životinja i važnost zaštite okoliša.
1606-002 Nacionalni rezervat prirode Yancheng 江苏盐城国家级珍禽自然保护区 43.804 ha Kineska pokrajina Jiangsu 33°33′17.84″S 120°36′5.46″E / 33.5549556°S 120.6015167°E / -33.5549556; 120.6015167 Obala je duga 582 km, a područje pokriva 453.000 hektara, sa strogo zaštićenom jezgrom od 43.804 ha. Rezervat posjeduje više od 600 vrsta prirodne vegetacije, 379 vrsta ptica, 281 vrsta školjaka, 590 vrsta insekata, 47 vrsta sisavaca i još 490 vrsta biljaka. Kroz Yancheng svage godine prođe oko 3 mkilijuna ptica selica, od kojih pola milijuna tu i prezimi. Prirodni rezervat Yancheng posebno je poznat po mandžurskim ždralovima (Grus japonensis)[4]. Od 2012. god. je postao Ramsarskim područjem zaštićenog močvarnog područja.

Izvori

  1. ↑ Migratory Bird Sanctuaries along the Coast of Yellow Sea-Bohai Gulf of China (Phase I), na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 7. rujna 2019.
  2. ↑ Two natural sites, one in China, another in Iran, inscribed on UNESCO’s World Heritage List, UNESCO, 5. srpnja 2019. (engl.) Preuzeto 7. rujna 2019.
  3. ↑ Han Lulin, Kina Je danas dobila novu svjetsku baštinu, Vijesti (澎湃新闻), 6. srpnja 2019.
    1. PREUSMJERI Predložak:Zho oznaka Pristupljeno 7. srpnja 2019.
  4. ↑ [1]

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Utočišta_ptica_selica_na_obali_Žutog_mora&oldid=297544"