| kalcit | |
|---|---|
 Dvolom u kristalu kalcita |
|
| Općenito | |
| Kategorija | mineral |
| Kemijska formula | CaCO3 |
| Identifikacija | |
| Boja | bezbojna, bijela, siva, žuta, crvenkasta, smeđkasta, zelena, plava[1] |
| Kristalni sustav | trigonski (romboedrijski) heksagonski |
| Mohsova tvrdoća | 3 |
| Ogreb | bijel |
| Specifična težina | 2,72 |
| Gustoća | 2,6 - 2,8 |
Kalcit (njem. kalzit, kalkspat, engl. calcite, prema kalzium: kalcij) je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata (CaCO3) u obliku heksagonskih kristala.
Osobine, svojstva i rasprostranjenost
Na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 3, što znači da je na toj skali treći najmekši mineral, odmah poslije gipsa i talka. Bezbojan je ili bijel mineral, gustoće 2,72g/cm3, a tališt 825 °C. Ima odličnu kalavost smjerom plohe osnovnoga romboedra.
Kalcit je jedan od najčešćih i najraširenijih minerala u svijetu. Najviše ga ima u sedimentnim slojevima Zemljine kore. Primarna je mineralna sastavnica vapnenaca, i njegova metamorfnog oblika mramora, a nalazi se i kao važna komponenta drugih sedimenata, npr. lapora (glavne cementne sirovine), ponekih metamorfita i kao jalovina rudnih žila.
Lijepi se kristali kalcita nalaze osobito u šupljinama rudnih žila i eruptivnih stijena (dvolomac, mramor).
Kalcit izgrađuje stalaktite i stalagmite (sige) u vapnenačkim špiljama i manjim šupljinama te petrificira ostatke izumrlih životinja i biljaka.
Nastajanje
Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskoga sustava i u kristalastim agregatima, od kojih je najpoznatiji vapnenac.
Kalcit je bezbojan ili bijel. Ima odličnu kalavost smjerom plohe romboedra. Lijepi se kristali kalcita ponajviše nalaze u šupljinama rudnih žica i eruptivnih stijena.
Upotreba
Upotrebljava se kao punilo, za proizvodnju vapna i cementa, kao sirovina u kemijskoj industriji, te u građevinarstvu kao agregat za betone i obrađeni građevinski kamen.
Jako čisti i prozirni kristal kalcit (dvolomac) polarizira svjetlost pa se upotrebljava za izradu posebnih optičkih stakala (Nicolovih prizmi).
Vidi još
Izvor
- Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, Naprijed, 2. izdanje, Zagreb, 1992., str. 94, ISBN 86-349-0292-7
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 5 (Hu-Km), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. ISBN 953-6036-35-5
Nedovršeni članak Kalcit koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.