Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo su prijestolnice i grobnice drevnog kraljevstva Koguryo (hangul: 고구려, hanja: 高句丽) (277. pr. Kr.-668.) u blizini grada Ji'ana (集安) u kineskoj sjevernoj pokrajini Jilin koja graniči sa Sjevernom Korejom.

Položaj spomenika kraljevstva Koguryo u Kini

Arheološki lokaliteti se sastoje od tri prijestolnice (planinski grad Wunu, Guonei i planinski grad Wandu) koje predstavljaju savršeno stapanje djela ljudskih ruku i prirode sa stijenama, šumama i rijekama; te 40 grobnica (14 kraljevskih i 26 plemićkih). Neke od grobnica imaju raskošne stropove iznad širokih prostora bez stupova i s teškim teretima kamena ili zemlje tumula (gromila) koji je smješten iznad njih. Dugi natpisi na steli u jednom od grobova pokazuje utjecaj rane kineske kulture na Koguryo kraljevstvo. Slike u grobnicama, velike umjetničke vještine i specifičnog stila, također prikazuju jak utjecaj različitih kultura.

Planinski grad Wu Nu

Slika lova iz jedne Koguryo grobnice

Wu Nu Shan (kineski: 五 女 山, pinyin: Wǔ Nǚ Shan, što znači "Planine pet žena) je planina velike povijesne i kulturne važnosti na sjeveru grada Huanrena, u provinciji Liaoning. Najviši vrh je 821 metara visok Glavni vrh. Ona je rodno mjesto Goguryeoa (Koguryo), jedno od tri drevna kraljevstva Koreje. Prema Samguk Sagiju, kraljevstvo Koguryo je osnovano iznad planina Wu Nu 37. pr. Kr., a preijestolnica se preselila u Utvrdu Gungnae 3. godine.

God. 1424., kada je treći kralj Jurchen Li Manzhu napao Liao Ning oni su se utvrdili na ovome brdu i nastalo je pleme Manchu koje će 200 godina kasnije vladati Kinom kao dinastija Qing.

Guonei

Obožavanje bodisatva u grobnici Guoneija
Zidine Wandua

Guonei, poznat i kao Utvrda Gungnae, je bila druga prijestolnica drevnog korejskog kraljevstva Goguryeo. Za prijestolnicu ga je odabao kralj Yuri, drugi vladar, u listopadu 3. god. Grad je nekoliko puta zauziman i pljačkan sve do 19. godine kada je njime vladao kralj Gwanggaeto Veliki koji je značajno povećao teritorij kraljevstva i učinio ga regionalnom silom Sjeveroistočne Azije. Nakon što je kralj Gwanggaeto umro 413. godine, njegov sin kralj Jangsu je naslijedio prijestolje i prijestolnicu premjestio u Pyongyang 427. godine.

Samo kraljevstvo Goguryeo je palo 668. kada je kineska vojska dinastije Tang zauzela Pyongyang te zarobila kralja Bojanga i Yeon Namgeona.

Planinski grad Wandu

Planinska utvrda Wandu nalazi se u 2,5 kilometara zapadno od Ji'an, Jilin, Kina. God. 3., kralj Yuri je dao izgraditi planinsku utvrdu Wina (hangul: 위나암성, hanja: 尉那巖城) koja je kasnije preimenovana u Wandu. God. 198. kralj Sansang je dao izgraditi planinski utvrđeni grad Wandu (Hwando), a 209. godine je u njega premjestio svoju prijestolnicu. Ona je zajedno s Utvrdom Gungnae, služila kao drugi glavni grad kraljevstva Goguryeo.

Poveznice

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Spomenici_drevnog_kraljevstva_Koguryo&oldid=172694"