Južnokineski krš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Južnokineski krš (kineski: 中国南方喀斯特, pinyin: Zhōngguó Nánfāng Kāsītè) je područje krša koje se proteže na više od skoro pola milijuna km² u kineskim južnim pokrajinama Yunnan, Guizhou i Guangxi. Ono predstavlja veličanstven i jedan od najboljih primjera krajolika suptropske i tropske kišne šume koji su neusporedivi s drugim krševima na svijetu. Kamena šuma Shilin se smatra najboljim svjetskim primjerom krškog krajolika s najraznolikijim oblicima i bojama vapnenačkih stijena na svijetu. Krške stijene u obliku stožaca i tornjeva u Libu također tvore jedinstven krajolik u svijetu, dok je krš Wulong jedinstven po svojim divovskim vrtačama, prirodnim mostovima i špiljama.

Južnokineski krš je zbog toga upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2007. godine[1].

Popis lokaliteta

Slika Ime Veličina Lokacija Koordinate Odlike
Park Shilin
Kamena šuma
(kineski: 石林; pinyin: Shílín)
350 km² Autonomna županija Shilin Yi (Yunnan) 24°49′31″S 103°19′25″E / 24.82528°S 103.32361°E / -24.82528; 103.32361 Kamena šuma se nalazi oko 120 km od glavnog grada pokrajine, Kunminga. Ime je dobio jer njezini vapnenačke stijene, koje su nastale rastapanjem prije oko 270 milijuna godina (perm).
Stijena Ashima
Selo Suogeyi
(所各邑村)
Autonomna županija Shilin Yi (Yunnan) 24°49′31″S 103°19′25″E / 24.82528°S 103.32361°E / -24.82528; 103.32361 Selo Suogeyi je mjesto gdje je prema vjerovanju naroda Yi rođena djevojka Ashima (阿诗玛) koja se odbila udati za čovjeka kojeg nije voljela i radije se protvorila u kamen koji još uvijek nosi njezinom ime. Ova predaja se salvi svake godine u "Festivalu baklji" (火把节, Huǒbă Jié) u kojemu se plešu narodni plesovi i održavaju natjecanja u rvanju.
Krš Liboa
Xiaoqijong
(小七孔)
Županija Libo (Guizhou) 25°25′N 107°53′E / 25.417°N 107.883°E / 25.417; 107.883 Xiaoqijong predstavlja evoluciju krškog slikovitog krajolika od permija do danas. Tu se nalaze prepoznatljivi oblici kao što su Fengcong (stožac) i Fenglin (toranj). Pored njih tu se nalaze i brojni visoka krška brda, duboke udoline, vrtače i duge rječne špilje.
Krš Liboa
Dongduo
(網師園, Wǎngshī Yuán)
Županija Libo (Guizhou) 25°25′N 107°53′E / 25.417°N 107.883°E / 25.417; 107.883 Na ovom području živi manjinski kineski narod Buyi.
Vrtača Xiaozhai
Velike vrtače
(箐口天坑, Qingkou Tiankeng)
20 km² Općina i županija Wulong (Guangxi) 29°22′48″N 107°42′00″E / 29.38°N 107.7°E / 29.38; 107.7 Krš Wulonga (武隆喀斯特) je nastao značajnim uzdizanjem vapnenačkih visoravni čime su nastale divovske vrtače (Tiankeng) nastale propadanjem stropova špilja i prirodni mostovi iznad jako dubokih vrtača i špilja. Npr. vrtača kod sela Xiaozhai je visoka 511 m, s promjerom kod vrha od 600 m, i kod dna 300 m. Ovo područje je važno za povijest jednog od najvećih riječnih sustava na svijetu, sliva rijeke Yangtze. Zbog svoje nedostupnosti, ovo područje je pretrpjelo najmanje štete od ljudskog djelovanja.
Tri prirodna mosta
Tri prirodna mosta
(天生三橋, Tiānshēng Sān Qiáo)
7 km² Općina i županija Wulong (Guangxi) 29°22′48″N 107°42′00″E / 29.38°N 107.7°E / 29.38; 107.7 Ova tri prirodna mosta preko velikog klanca rijeke Yangshu su dobili imena prema znajevima: "Nebeski zmaj" (天龙桥, Tianglong) visok 235 m, "Azurni zmaj" (Qinglong) visok 281 m, i "Crni zmaj" (黑龙桥, Heilong) visine 223 m. Kako je udaljenost od gornjeg mosta Tianlonga do donjeg Heilonga tek 1,5 km, oni nisu najveći prirodni mostovi na svijetu. No, vrtače ispod njih, Qinglong i Shenying, promjera od 300-455, te dubine od 276-285 metara, jesu najveće na svijetu.
Špilja Furong
Špilja Furong
(芙蓉洞, Furongdong)
20 km² Općina i županija Wulong (Guangxi) 29°13′44″N 107°54′12″E / 29.22889°N 107.90333°E / 29.22889; 107.90333 Špilja se proteže od gradića Chongqinga i otkrivena je tek 1993. godine. Duga je 2,846 metara, a široka od 30.50 metara, a nastala je tijekom kambrija, prije oko 500 milijuna godina. Unutra je podijeljena na tri dijela sa šarenim podzemnim špiljskim tvorevinama stalaktita i stalagmita. Njih 30 imaju duljinu od 1,2 do 21,04 metra[2]. Tu se nalazi i 50 vertikalnih jama dubine od 920 (汽坑洞, "Parna jama", najdublja u Aziji) do 100 metara.
Ulaz u Shilin
Panorama kamene šume Shilina
Tri prirodna mosta krša Wulonga

Izvori

  1. ↑ Južnokineski krš na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 8. rujna 2011.
  2. ↑ Špilja Furong (Arhivirano 6. listopada 2014.) na stranicama Karst Dynamics Laboratory, Sveučilište Guangxi 14. velječe 2011. (engl.) Preuzeto 9. rujna 2011.

Poveznice

Najslavniji krš na svijetu:

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Južnokineski_krš&oldid=173755"