Gornja Dubrava (Zagreb)

Gornja Dubrava (Zagreb)

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Gradska četvrt Gornja Dubrava
Položaj gradske četvrti Gornja Dubrava na zemljovidu grada Zagreba
Površina:	40,277 km²
Stanovništvo:	61 841 stan. (2011.)
Gustoća stanovništva:	1535,4 stan./km²

Gornja Dubrava gradska je četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.

Gradska četvrt osnovana je Statutom Grada Zagreba 14. prosinca 1999., a u prethodnom ustrojstvu postojala je Općina Dubrava.

Po podacima iz 2011. površina četvrti je 40,28 km², a broj stanovnika 61 841.

Četvrt obuhvaća sjeverni dio Dubrave, u kojem se nalaze brojna poluurbana naselja: Branovec – Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava – središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Trnovčica, Zeleni brijeg.

Uz njih, postoje i naselja novogradnji, kao što su Klaka, Poljanice i Studentski grad.

Povijest

Do kraja 19. stoljeća u Dubravi živi samo 25 stanovnika. Intenzivnije naseljavanje područja Gornje Dubrave počinje 1930-ih godina kada je izgrađen najveći dio prostora između Avenije Dubrava, Oporovečke i Grižanske, a prevladavaju obiteljske kuće. Godine 1935. dio naselja dobiva električnu energiju.

Dana 13. listopada 1940. u Dubravi je održana Peta zemaljska konferencija KPJ.

Dana 20. prosinca 1943. u zapadnoj Dubravi ustaše su javno objesile skupinu šesnaestorice antifašista, događaj poznat je pod nazivom Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.

Nakon Drugog svjetskog rata počinje izgradnja urbane četvrti Studentski grad i željezničke pruge Pionirska željeznica. Sjeverna, podsljemenska naselja, nastanjena još u antičko doba, polako se povezuju s užim područjem Dubrave uz Aveniju Dubrava. U tim zaseocima i perifernim naseljima 1931. godine živi čak 6600 stanovnika.

U 1970-ima i 1980-ima nastavlja se intenzivno naseljavanje izgradnjom urbanih četvrti Klaka i Poljanice. Istodobno se proširuje područje obiteljskih kuća Trnovčica. Prije Drugog svjetskog rata naselje Dubrava administrativno je pripadalo općini Sesvete. Nakon rata na području današnje gradske četvrti Gornja Dubrava, osim područja Dupca, djeluju mjesni narodni odbori Čučerje, Degidovec, Granešina, Miroševec i Zagrebačka Dubrava, svi u sastavu Kotara Zagreb. Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava koja je obuhvaćala cijelu Gornju i Donju Dubravu, osim područja Dupca i naselje Resnik, sada u sastavu Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Od 1974. do 1990., odnosno do ukidanja općina u Gradu Zagrebu, postojala je Općina Dubrava koja se protezala na prostoru Općine Zagrebačka Dubrava iz 1955., ali bez područja naselja Resnik.

U četvrti se nalazi Župna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec – Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava – Središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Klaka, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Poljanice, Studentski grad, Trnovčica i Zeleni brijeg.

Vijeće gradske četvrti Gornja Dubrava

• predsjednik: nije izabran
• potpredsjednik: nije izabran

Vijeće gradske četvrti Gornja Dubrava ima 19 zastupnika.

lista		nositelj liste	glasovi	postotak	mandati
	Možemo! – SDP	Helena Kereta Telišman	5875	28,49 %	7 / 19
	HDZ – Domovinski pokret – HSU – HSS	Neven Mikša	4198	20,36 %	5 / 19
	Zagreb United	Luka Holjevac	2901	14,07 %	3 / 19
	NL Marija Selak Raspudić	Anamaria Raguž	2668	12,94 %	3 / 19
	Jedino Hrvatska! – Domino – Hrvatski suverenisti – Blok za Hrvatsku	Ante Matić	1596	7,74 %	1 / 19
	Blok umirovljenici zajedno – Plavi grad	Nerma Mujičić Dautović	1000	4,85 %	0 / 19
	NL Pavle Kalinić – Stranka umirovljenika – Umirovljenici zajedno – ZDS	Anto Krišto	863	4,18 %	0 / 19
	DO i SIP – GLAS – ORaH – Reformisti	Dalija Orešković	794	3,85 %	0 / 19
	Most – HSP	Domagoj Jukić	720	3,49 %	0 / 19

Šport

• NK Dubrava Zagreb

Vanjske poveznice

• Službene stranice grada Zagreba
• Službena web stranica Gradske četvrti