Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Moderna galerija
Lokacija	Hebrangova 1; Zagreb, Hrvatska
Ravnatelj	Branko Franceschi
Web	Službene stranice

Nacionalni muzej moderne umjetnosti (do. 2021. Moderna galerija)^[2] nacionalni je muzej moderne umjetnosti u Zagrebu.^[3] Smješten je u historicističkoj palači Vranyczany^[4] na adresi Hebrangova 1, tik do Strossmayerove galerije. Ima stalni postav slikarstva i kiparstva, većinom djela hrvatskih umjetnika 19. i 20. stoljeća. Riječ je o više od 750 modernih, modernijih i najmodernijih djela slikara, kipara, medaljara i umjetnika novih medija koja svjedoče o dosezima hrvatske likovne umjetnosti od 19. stoljeća do danas.^[5]. Moderna galerija je jedna od najvažnijih zagrebačkih kulturnih ustanova, s fundusom od 11 tisuća umjetnina.^[6]

Galerija sadrži neke od najznačajnijih radova umjetnika tog razdoblja. Zastupljeni autori su: Vjekoslav Karas, Vlaho Bukovac, Miroslav Kraljević, Josip Račić, Milan Steiner, Vladimir Becić, Jozo Kljaković, Ferdo Kovačević, Tomislav Krizman, Celestin Medović, Mirko Rački, Milivoj Uzelac, Bela Čikoš Sesija, Slava Raškaj, Edo Murtić, Ivan Meštrović, Dušan Džamonja, Zlatko Prica, Antun Motika, Anto Jerković i mnogi drugi. U sastavu Moderne galerije danas djeluje i manja galerija "Studio Josip Račić", u Margaretskoj ulici 3. Osim stalnog postava u Modernoj galeriji se nalazi knjižnica, restauratorska radionica i muzejska trgovina.

Osnivanje i razvoj

Moderna galerija je osnovana 1905. godine, u početku u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prijedlog o osnivanju Moderne galerije dao je mnogo godina prije njezina otvaranja Iso Kršnjavi, no ostvarenje su ometale mnoge teškoće. Tek prvih godina 20. stoljeća počeli su se skupljati radovi za buduću galeriju. Među prvima otkupljena su djela Meštrovića i Račkoga. Nekoliko godina poslije, 1909. zamisao o galeriji je ostvarena.

Muzej za umjetnost i obrt dao je nekoliko prostorija Hrvatskomu društvu umjetnosti Strossmayer, unutar kojih je Moderna galerija počela rad. Kada je godine 1919. muzej postao samostalnom ustanovom, izdvojenom iz Obrtne škole, ustupio je drugi kat svoje zgrade Modernoj galeriji, koja se otada počela naglo razvijati i obogaćivati. Tu je nastao i prvi stalni postav što ga je uredio Ljubo Babić. Fond radova galerije stalno se povećavao. Obuhvaćao je sva najvažnija hrvatska imena od polovice 19. stoljeća do toga vremena pa su postale prijeko potrebne veće i pogodnije prostorije, koje su dobivene 16. svibnja 1934.

16. svibnja 1934. godine otvorena je Moderna galerija u Zagrebu zahvaljujući nastojanjima članova Hrvatskoga društva umjetnosti Strossmayer, a otvorio ju je tadašnji predsjednik Hrvatskoga društva umjetnosti dr. Svetozar Ritting. Bio je to važan kulturni događaj za Zagreb pa se svečanost otvorenja prenosila i preko radija.

Umjetnici zastupljeni u stalnom postavu Moderne galerije: