Crkva sv. Blaža u Zagrebu
|
Crkva svetog Blaža
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Prilaz Gjure Deželića 64 Zagreb, Hrvatska |
| Koordinate | 45°48′39″N 15°57′41″E / 45.8109140193533°N 15.9614717960358°E |
| Arhitekt | Viktor Kovačić |
| Godine izgradnje | 1912. – 1915. |
| Godina završetka | 1915. |
| Religija | Katoličanstvo |
| Patron | sv. Blaž |
| Arhitektonski stil | eklekticizam |
Crkva svetog Blaža je župna crkva čiji arhitekt je Viktor Kovačić i nalazi se u Zagrebu na adresi Prilaz Gjure Deželića 64. Presvođena je velikom armiranobetonskom kupolom, promjera oko 18 metara, prvom takve vrste na ovim prostorima.[1]
Povijest crkve
Ideja o izgradnji crkve i pripadajućeg župnog dvora javlja se sedamdesetih godina 19. stoljeća na poticaj prebendara Eduarda Suhina koji 1888. godine ustupa prebendarsko zemljište na uglu Primorske ulice i Prilaza Gjure Deželića za izgradnju nove župne crkve. Početkom 20. stoljeća raspisan je natječaj za idejno riješenje izgleda crkve te među pristiglim radovima pobjedu odnosi rad arhitekta Viktora Kovačića s naslovom »DEO«. Kako je Kovačić neko vrijeme boravio u Ravenni tako je pod dojmom tamošnjih ranokršćanskih građevina zamislio izgled ove crkve. Gradnja crkve započela je 1912., a dovršena je 1915. godine. Crkva sv. Blaža u Zagrebu je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]
Od 17. lipnja 2017. crkva ima muzejski prostor. Prostor je u desnoj lađi uz svetište, koji je bio zamišljen kao oratorij, a koji će sada primati posjetitelje. Prostire se na 50 četvornih metara. Postava upoznaje posjetitelje s bogatom poviješću ove zagrebačke crkve, koja je remek-djelo suvremene hrvatske arhitekture 20. stoljeća i jedinstveni arhitektonski izričaj. Gradnjom ove crkve inauguriran je hrvatski nacionalni crkveni stil te osebujnost arhitekta Viktora Kovačića. U postavu su među ostalim i rukom crtane skice arhitekta Viktora Kovačića i slika Ljube Babića 'Krist u grobu'. Autor postava izložbe je Željko Kovačić. Ideja za muzej nastala je radom na projektu obnove crkve kad je pronađeno mnogo nepoznatih detalja i detalja koji su bili možda i poznati, ali nedovoljno povezani, pa su ih odlučili skupiti na jedno mjesto. Ovdje su bili angažirani mnogi umjetnici, arhitekti, bilo je mnogo neizvedenih projekata. Postav upoznaje posjetitelje i s nekoliko neizvedenih projekata crkve sv. Blaža, radovima arhitekata Josipa Vancaša i Augusta Posilovića, sakralnim crtežima Jerka Fabkovića za unutarnje zidne dekoracije. Prva armirano-betonska kupola crkve Sv. Blaža postava ima i svoju englesku inačicu.[3]
Izgled crkve
Crkva ima tlocrt grčkoga križa, a nadsvođena je velikom kupolom armirano-betonske konstrukcije. Upravo ta kupola je prva građena kupola tom konstrukcijskom metodom i u svoje je vrijeme bila vrsno tehničko dostignuće. Mramorni oltar je postavljen 1932. godine. Iznad oltara se nad svetohraništem uzdiže baldahin koji stoji postavljen na četiri stupa s kapitelima, koji su ukrašeni reljefima, a završava nadgradnjom u obliku piramide. Na samom baldahinu ispod vijenca s pleternom ornamentikom uklesani su likovi svetaca koji se spominju u hrvatskoj crkvenoj povijesti. Na lukovima je uklesan tekst proroka Malahije: »Od istoka sunca do zapada veliko je ime moje među narodima i na svakom mjestu prinosi se kad i žrtva čista Imenu mojemu« (Mal 1, 11). Unutrašnjosti baldahina ispunjava zlatni mozaik sa simbolom golubice koji predstavlja Duha Svetoga. Uz glavni oltar u crkvi se nalaze i dva pokrajnja oltara koji su posvećeni Majci Božjoj i Presvetom Srcu Isusovom. U sklopu crkve nalazi se i kapelica sv. Terezije od Malog Isusa iz 1933. godine u kojoj se nalazi oltarnu slika koju je izradio Mirko Rački, a darovala ju je obitelj dr. Izidora Kršnjavog. U predvorju crkve se nalazi reljef sv. Antuna kojega je u bijelome kararskom mramoru isklesao Ivo Kerdić.[4] Uz crkvu je izgrađen i visok zvonik te župni dvor također prema zamisli Viktora Kovačića, a 1943. Katolički dom i kino »Prosvjeta« prema nacrtu ing. Marjana Haberlea.
Jaslice
U crkvi se nalaze prekrasne jaslice koje su postavljene uoči Božića 1916. po nacrtu kipara Vojte Braniša. Autor je u ovo djelo pod naslovom »Hrvatski Božić« udahnuo i ponešto narodnog duha, jer su neke figure obučene u hrvatske narodne nošnje te na taj način stvorio prvu inačicu hrvatskih jaslica. Posebnost jaslica je i u tome da se nalaze u velikom drvenom ormaru koji se izvan božićnog vremena drži zatvoren. Jaslice su temeljito obnovljene 1969. godine.
Orgulje
Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911. godine kao op. 232. Izgrađene su kao izložbeni primjerak rada tvrtke za izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, a u crkvu su postavljene 1915. godine. Sastoje se od od jednog manuala i pedala uz 11 registara.[5] Potpuna restauracija orgulja izvršena je tijekom 2003. godine.
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
- Spojevi: Bass-koppel, Man-Ped, Superoctav Coppel Suboctav Coppel, Melodie Coppel, Organola "an"
- pomagala: crescendo-valjak, žaluzije (sve osim Principal 8' i Regal 4')
- kolektivi: P, MF, F, TT
Izvori
- ↑ Crkva Sv. Blaža :: Turistička zajednica grada Zagreba
- ↑ Registar kulturnih dobara, Zagreb, Crkva sv. Blaža, Oznaka dobra: Z-220, pristupljeno 11. rujna 2014.
- ↑ Hrvatski katolički radio Otvoren Muzej crkve sv. Blaža u Zagrebu, 17. lipnja 2017. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)
- ↑ Mrežne stranice župe
- ↑ Portal Orgulje-kraljica glazbala
Vanjske poveznice
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.