Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dubrava (kvart)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Dubrava s Medvedgrada

Dubrava je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koji se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada. Smješten je istočno od Maksimirske šume, a zapadno od Sesveta. Kroz Dubravu prolazi istoimena avenija.

Po ustrojstvu grada Zagreba iz 1999. dijeli se na Gornju Dubravu i Donju Dubravu. Poštanski broj je 10040.

Osnovni podaci

Zemljopisni smještaj i položaj, geografske značajke

Donja Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba, na dodiru s područjem naselja Sesvete. Na sjeveru je ulica Dubrava dijeli od Gornje Dubrave, a na jugu Slavonska avenija od Peščenice – Žitnjak s kojom graniči i na jugozapadu. Na zapadu graniči s područjem Maksimira.

Za razliku od Gornje Dubrave, Donja je gotovo u potpunosti ravničarska i nizinska. Znatan je udio neizgrađenih područja i šuma, pogotovo na južnom dijelu Čulinečke ceste i oko Retkovčine. Na istoku četvrt omeđuje potok Trnava a na zapadu je nadsvođeni Štefanovec. Jugoistočni dio je uglavnom prazan, dok je sjeverni, između Branimirove i Avenije, gusto izgrađena cjelina.

Gornja Dubrava obuhvaća sjeveroistočni dio grada Zagreba i dio naselja gradskog karaktera Sesvete (nekadašnje samostalno naselje Dubec). Smještena je između Donje Dubrave na jugu, Maksimira na zapadu, Podsljemena na sjeverozapadu te Sesveta na sjeveroistoku i istoku.

Većim dijelom površine Gornje Dubrave dominiraju pobrđa i obronci Medvednice, a granica između ravnijeg južnog dijela i brdovitijeg sjevernog čine potok Trnava i Oporovečka cesta. Južni dio je ujedno gušće izgrađen i naseljen i čini jezgru Dubrave, dok sjeverna podsljemenska naselja i istočni dio (Dubec) čine periferiju četvrti.

Površina

  • Donja Dubrava - 1 082,3 ha (10,823 km2)
  • Gornja Dubrava - 4 027,7 ha (40,277 km2)

S ukupnom površinom od 51,1 km2 (Donja i Gornja Dubrava), Dubrava je peti po površini zagrebački kvart (poslije Sesveta, Brezovice, Novog Zagreba i Podsljemena).

Institucije

Nastanak imena

Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom – a kako se hrast nazivalo i dub, odatle kasnijem naselju i ime.

Povijest

Na mjestu današnjeg Šćitarjeva, koje se nalazi s druge strane Save, 6-7 km od Dubrave, već je u rimsko doba postojalo naselje, Andautonija. Grad je bio samoupravna gradska jedinica, municipij. Poznati hrvatski državnik i arheolog Ivan Kukuljević Sakcinski je za vrijeme prvih arheoloških iskapanja u Zagrebu 1873. godine naišao na ostatke Andautonije. Tu su nađeni i ostaci tumula, te brončano poprsje mladića iz 3. stoljeća. Pri izgradnji remize u Dubravi nađeni su i ostaci stare rimske ceste, a na mjestu auto-kuće Baotić iskopan je grob iz ranog razdoblja Carstva.

U 7. stoljeću Andautonija propada dolaskom Slavena i kasnije Hrvata.

Do 13. st. Dubrava spada pod vlast Gradeca, a tada se počinju spominjati neka današnja naselja.

13. listopada 1940. u Dubravi je održana Peta zemaljska konferencija KPJ.

20. prosinca 1943. u Zapadnoj Dubravi ustaše su javno objesile skupinu šesnaestorice antifašista, taj događaj poznat je pod nazivom Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Donjoj Dubravi živi 35,944 stanovnika a u Gornjoj Dubravi 61,388 stanovnika.[1]

Cijela Dubrava ima ukupno 97 332 i po broju stanovnika je treći zagrebački kvart, poslije Trešnjevke i Novog Zagreba.


Kvartovi Dubrave

  1. REDIRECT Predložak:Uklopi s razgovora

Dubrava se dijeli na više manjih teritorijalnih cjelina tj. kvartova, a svaki ima mjesnu zajednicu.

Gornju Dubravu čine kvartovi Gornja Dubrava, Grana-Klaka, Studentski grad, Trnovčica, Poljanice, Dubec, Miroševec, Dankovec, Degidovec, Čučerje, Granešina, Ravnice, Jalševec, Branovec i Novoselec.

Donja Dubrava se dijeli na Retkovec, Čulinec, Donju Dubravu, Trnavu i Resnički Gaj.

Dok uže područje Dubrave čine Trnava, Gornja i Donja Dubrava, Klaka, Studentski grad, Poljanice, Retkovec i Čulinec, ostali se kvartovi, pogotovo podsljemenski Čučerje, Miroševec i sl., manje podrazumijevaju pod imenom Dubrava.

Izvori

  1. Popis 2001. godine, dzs.hr

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Dubrava (kvart) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.