Europske sveučilišne igre 2016.

3. Europske sveučilišne igre Grad domaćin Zagreb i Rijeka Zemlja domaćin Hrvatska Otvaranje 12. srpnja 2016. - Zagreb, Mladost Zatvaranje 25. srpnja 2016. - Rijeka, Korzo Slogan Srce vjeruje, um ostvaruje! Heart believes, mind achieves Broj država 41 (403 sveučilišta) Broj natjecatelja 4786 Broj natjecanja 23 športa (2 para-sporta) ← 2014. 2018. → Portal: Šport

3. Europske sveučilišne igre ili Europska Univerzijada 2016. bile su treće izdanje Europskih sveučilišnih igara, najvećeg europskog višešportskog događaja, koje se održalo u hrvatskim gradovima Zagrebu i Rijeci između 12. i 25. srpnja 2016. Glavni organizator Igara bio je Europska sveučilišna sportska organizacija (European University Sports Association - EUSA) u suradnji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom (HASS), Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilištem u Rijeci, Gradom Zagrebom, Gradom Rijekom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa.

Pozadina

Trenutak u kojem su Zagreb i Rijeka dobile domaćinstvo za Igre.

Europske sveučilišne igre su najveći višešportski događaj studentskog športa na području Europe. Do ovih Igara bila su održana dva izdanja: 2012. u španjolskoj Cordobi i 2014. u nizozemskom Rotterdamu. Glavni organizator Igara je Europska sveučilišna sportska organizacija (EUSA), dok je ovo, treće izdanje Igara, organizirao Hrvatski akademski sportski savez (HASS). Na Igrama mogu sudjelovati europski studentski športaši, koji nastupaju za sveučilišta na kojima studiraju.

Domaćinstvo Zagreba i Rijeke službeno je potvrđeno na svečanom zasjedanju EUSA-e zu Ljubljani 1. lipnja 2013.. Glavni protukandidat za domaćina bila je portugalski grad Combra, kojem je to bio treći neuspjeli pokušaj ostvarivanja i dobivanja domaćinstva.

Hrvatska kao zemlja domaćin je obilježila 113. godišnjicu osnivanja HAŠK-a na Sveučilištu u Zagrebu i 93. obljetnicu osnivanja Saveza akademskih športskih klubova. Uz ovaj događaj često se vezala i Ljetna Univerzijada 1987., kojoj je Zagreb također bio domaćin pod geslom Svijet mladih za svijet mira, a i u samoj organizaciji Igara su sudjelovali organizatori i sudionici spomenute Univerzijade.

Svečanost otvaranja

Svečanost otvaranja Igara odvila se na atletskom igralištu Mladost u Zagrebu 13. srpnja. Sva sjedaća mjesta bila su popunjena i sve besplatne ulaznice podijeljene su bile već nekoliko dana prije. Svečanost otvaranja režirao je Krešimir Dolenčić, a glavna tema bio je odnos Zemlje i Svemira. Dolenčić se u režiji odmaknuo od nacionalnih i državnih obilježja želeći preko Svemira, zajedničkog prostora svih športaša studenata, ujedinitet sve narode u športskom jedinstvu:

„Kako su ove igre praktički izvandržavnih, nacionalnih ili kakvih drugih podjela, jer radi se o studentima iz 41 zemlje i vjerojatno više od stotinu nacija, odlučio sam sve izmaknuti sa Zemlje i igrati se idejom svemira – u nama!.”

Svečanost je otvorena predstavljanjem gradova domaćina. Zagreb je tako označen kao grad sveučilišta, parkova, muzeja, umjetnosti i športskih uspjeha; a Rijeka kao grad pomorstva, torpeda, rock and rolla, dobrih vibracija i drugog najvećeg karnevala na svijetu.

Pjevački Zbor sveučilišta u Zagrebu, Concordia Discors zajedno s Damirom Kedžom izveo je himnu s motom ovogodišnjih Igara – As Long as heart believes (Sve dok srce vjeruje). Upravo je sinergija vjere i truda o kojoj govori himna, ono što najviše oduševljava okupljene studenate sportaše. Zna se da nije lako studirati i postizati dobre sportske rezultate stoga su svi studenti sportaši na ESI 2016. samim svojim sudjelovanjem pobjedenici truda, vjere, znanja i napora.

Uslijedila je povorka ovogodišnjih sudionika na čelu sa zastavom koju su nosili sudionici i organizatori Univerzijade 1987. – legendarni košarkaški trener Mirko Novosel, predsjednik izvršnog odbora Univerzijade 1987., odvjetnik Vladimir Pezo, gradonačelnik Zagreba 1986. - 1990. dr. Mato Mikić, direktor sektora osiguranja Univerzijade 1987., general pukovnik Mate Laušić, redatelj ceremonije otvaranja Univerzijade 1987. Paolo Magelli, te kazališni ravnatelj i producent Duško Ljuština koji je na Univerzijadi 1987. bio direktor sektora za kulturu.

Zastavu su potom preuzeli poznati h5rvatski sportaši: višegodišnji vaterpolski reprezentativac Dubravko Šimenc, košarkašica Danira Bilić, plivač leđnog stila Gordan Kožulj, košarkaški bek i trener Aleksandar Petrović, tenisačica Renata Šašak te višestruki olimpijac, trofejni vaterpolist Samir Barać.

Potom je atlettskom stazom prošetalo 5.800 športaša abecednim redom iz 41 države iz kojih dolaze, uz upadice voditelja o poznatim i manje poznatim činjenicama 403 sveučilišta koja predstavljaju. Zastave država nosile su Zagrebačke mažoretkinje, a natpise sveučiliša sami studenti. Zadnji su prošetali domaćini, hrvatski studenti sa 16 sveučilišta iz Zagreba, Osijeka, Karlovca, Rijeke, Splita, Pule, Vukovara i Dubrovnika.

Prije prisega sportaša i sudaca, okupljenima na atletskom stadionu obratili su se predsjednik Europskih sveučilišnih igara Zrinko Čustonja, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, predsjednik Europske sveučilišne sportske organizacije Adam Roczek te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković. Na kraju svečanosti, Igre je otvorio Tihomir Orešković, predsjednik Vlade RH, koji je u zahvali organizatorima istaknuo važnost ovog sportskog okupljanja, rekordno velikog za Hrvatsku. Orešković je izrazio uvjerenje da će Hrvatska biti jednako dobar domaćin tisućama studenata kao što je bila i tijekom zagrebačke Univerzijade iz 1987. godine, a svim sudionicima poslao je poruku za koju vjeruje da će biti prihvaćena jako dobro. Svečanost je završena prisegama sportaša i sudaca. U ime natjecatelja prisegla je Ana Lenard, karatistica iz Zagreba, a u ime sudaca Ivan Šverko, košarkaški sudac iz Rijeke.

Tijekom dizanja zastave EUSA-e Zbor Sveučilišta u Zagrebu otpjevao je studentsku himnu Gaudeamus igitur i hrvatsku himnu Lijepa naša domovino.

Športovi

Športski program sastoji se od osam osnovnih, 11 dodatnih, 2 športa za osobe s invaliditetom i 2 pokazna (demonstrativna) športa*: U zagredi se nalazi broj natjecanja (disciplina) u svakom športu.

Badminton (5) Košarka (2) Košarka 3 na 3 (5) Odbojka na pijesku (2) Bridž (2) Šah (4) Športsko penjanje (3)

Nogomet (2) (detalji) Futsal (2) Golf (2) Rukomet (2) Judo (16) Karate (12) Veslanje (21)

Ragbi 7 (2) Plivanje* (33) Stolni tenis (8) Odbojka (2) Vaterpolo* (2) Tenis (2) Taekwondo (20)

Na ovom izdanju Igara prvi put su se organizirala natjecanja za osobe s invaliditetom u dva športa, koja postoje unutar redovitog programa Paraolimpijskih ESI-a.

Simboli Igara

Verbalni identitet: Dualizam

Koncept dualizma i sinergije srca i uma, pronosi sve ključne vrijednosti koje studentski šport predstavljaju: um, obrazovanje, razboritost, snagu, energiju, borbenost i ljubav – karakteristike koje pomažu mladim ljudima postići izvrsnost u akademskom i športskom životu.

Slogan također počiva na konceptu vjere kao motivator i postignuća kao rezultat uspješne sportske aktivnosti. Oba pojma predstavljaju važne elemente sporta – vjera u sebe i vlastite sposobnosti, vjera u pobjedu, ostvarenje rezultata, te vjera da se uloženi trud i vraća.

Ideja dualizma također je integrirana u samom prijedlogu dvojnog domaćinstva Zagreba i Rijeke.

Vizualni identitet: Oznaka (logotip) Igara

Oznaka Igara utjelovljuje verbalni identitetski aspekt, ugrađujući simbol srca (oblika, crvene boje) i uma (krug, plava boja). Također utjelovljuje niz drugih simbola koji imaju iznimnu važnost za kandidaturu Zagreba i Rijeke:

Boje – crvena, bijele i plava su boje hrvatskih nacionalnih simbola, također crvena boja je boja grada Rijeke, dok je plava boja grada Zagreba.

Oblici – bijeli oblici (unutar plavog kruga) simboliziraju broj 16 (godina održavanja Igara – 2016.). Nadalje, ti oblici označavaju siluetu Zagija (iznimno popularna maskota Univerzijade u Zagrebu 1987.), te u kombinaciji s crvenom bojom srca prikazuje plamen kao simbol sportskog i olimpijskog duha.

Maskota Hrki

Konačni odabir maskote rezultat je izbora koji je započeo u rujnu 2014. Na raspisani javni natječaj prijavljeno je 64 rada među kojima je deveteročlani žiri izabrao tri finalista koja su predstavljena javnosti. Drugi krug natječaja ponudio je građanima mogućnost da donesu konačnu odluku o tome kako će izgledati nova maskota. Od ukupno 5.103 pristigla glasa najviše njih, točnije 43,7 posto osvojio je lik hrčka mladih autora Vedrana Redea i Matije Tomšića. Autori su prilikom toga izjavili:

„Koncept naše maskote zasniva na ideji: “Važno je sudjelovati”, a životinja koja to najbolje utjelovljuje je maleni i simpatični hrčak. Ova životinjica je najpoznatija po svom glavnom načinu zabave – trčanju. Naš hrčak nije atletske građe, ali to ga ne sprečava da se bavi sportom. Ono što je njemu najvažnije je družiti se, dobro se zabaviti i sudjelovati, što ga čini pobjednikom bez obzira na ishod isto kao što je to svojevrsni moto samih Igara. Ponosni smo i sretni što je upravo naše rješenje izazvalo najviše simpatija kod građana i što je naš hrčak postao službena maskota ovako velikog događaja.”

U odabiru imena sudjelovalo je više od 30 poznatih aktivnih i bivših sportaša koji su dali svoj glas jednom od 11 imena (Starky, HR-Chuck, Hrki, Eugen, Esi, Crocko, Rizgy, Zari, Riza, Hrco i Skviki) iz užeg izbora od preko 200 prijedloga koje su ponudili hrvatski građani. Ime Hrki, po kojemu će ostati zapamćena maskota, svojevrsni nasljednik popularnog Zagija, javnosti je obznanio ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH Vedran Mornar.

Vanjske poveznice

• eug2016.com - službene stranice