Gradec (Zagreb)

Gornji grad.

Pogled s Kule Lotrščak.

Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglašava "slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom". Od 1242. do 1266. je grad utvrđen bedemima i kulama te se njegov oblik i raspored ulica do danas vrlo malo izmjenio. U srednjem vijeku je manji broj ulica imao imena: Srednja (danas Ćirilometodska), Blatna (Demetrova), Mesarska (Matoševa), Duga (Radićeva), Popovska (dio Opatičke).

Gradec (Grič) danas je dio zagrebačke gradske četvrti Gornji grad - Medveščak.

Gradska vrata

Gradec.

Grad je imao petora^[1] odnosno šestora vrata,^[2] troja veća i dvoja (troja) manja:

Veća vrata

Mesnička (na zapadu)
Nova (kasnije Opatička, na sjeveru)
Kamenita (istok)

Manja vrata

Poljska vrata (kod kule Lotrščak, na jugu)
Surove dverce (istok)
mala Mesnička vrata (na zapadu)

Veća vrata (Kamenita, Nova i Mesnička) bile su velike četverokutne kule ispod kojih se ulazilo u grad. Manja su bila jednostavnija i kroz njih su mogli proći samo pješaci. Ključeve vrata čuvali su građani koji su stanovali u njihovoj blizini. Prije zatvaranja vrata zvonilo bi četvrt sata u tornju zvoniku gradske vijećnice zvono Lotrščak, opominjući građane koji su se zadržali negdje izvan zidina da se odmah vrate svojim kućama.

Od svih vrata jedino su Kamenita sačuvana do danas.

Kulturnopovijesne građevine

Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv. Marka (izgrađena u XIII. stoljeću kao romanička građevina, u drugoj polovici XIV. stoljeća je pregrađena i dograđena, 1876–82., nakon potresa, obnovljena je u stilu neogotike), te Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske i s druge strane Trga sjedište Hrvatskog sabora. S Trga svetog Marka prema jugu i kuli Lotrščak vodi Čirilometodska ulica, u kojoj se nalaze Stara gradska skupština, grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda, Muzej naivne umjetnosti te Muzej prekinutih veza. U blizini se nalaze Crkva svete Katarine (1620–31), isusovački samostan (1641–45; danas Galerija Klovićevi dvori), isusovačka akademija (1607. gimnazija, 1662. akademija), palača Zrinskih (XVII. st.), samostan klarisa (1647–50; danas Muzej grada Zagreba), barokna palača Vojković-Oršić-Rauch (XVIII. st.; danas Hrvatski povijesni muzej), palača Pejačević (1797; nekad kazalište, danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Stara gradska vijećnica danas sjedište Gradske skupštine Grada Zagreba, palače Dverce, Paravić, Magdalenić-Drašković, Walter, Amadé, Ratkaj i dr. Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247. kaptolski kanonici izgradili su veliku utvrdnu kulu Popov toranj. U nju su sklanjali sebe i svoje dragocjenosti u slučaju napada neprijatelja. Od 1903. u Popovom tornju nalazi se Zvjezdarnica Zagreb. Ispod Gradeca tijekom Drugog svjetskog rata prokopan je tunel Grič.

Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., čime započinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.

Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u gradsku četvrt Gornji grad - Medveščak.

Muzeji

Galerije

Manifestacije

Dani otvorenih butelja

Galerija slika

Vidi još

Povijest Zagreba

Izvori

↑ Povijesni Spomenici Grada Zagreba, Monumenta historica civitatis Zagrabiae: Diplomata. 1400-1499, svezak 2, Ivan Krstitelj Tkalčić, Emilije Laszowski, Zagreb, 1895.
↑ Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9

[1] Povijesni Spomenici Grada Zagreba, Monumenta historica civitatis Zagrabiae: Diplomata. 1400-1499, svezak 2, Ivan Krstitelj Tkalčić, Emilije Laszowski, Zagreb, 1895.

[2] Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9

[1]

[2]