Cáceres (Španjolska)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 49711 od 23. kolovoz 2021. u 02:50 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je glavno značenje pojma Cáceres (Španjolska). Za druga značenja pogledajte Cáceres.
Cáceres
Datoteka:Collage de Cáceres.jpg
Cáceres
DržavaDatoteka:Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednicaDatoteka:Flag of Extremadura.svg Ekstremadura
PokrajinaCáceres
Castra Caecilia25. pr. Kr.
OsnivačQuintus Caecilius Metellus Pius
Nazvan poUtvrda Cecilijeva
Vlast
 • GradonačelnikCarmen Heras Pablo (PSOE)
Površina
 • Ukupna1,750.33 km²
Visina459 m
Koordinate39°29′N 6°22′W / 39.483°N 6.367°W / 39.483; -6.367
Stanovništvo (2009.)
 • Entitet91.131
(53.2 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj10001-10005
Stranicahttp://www.ayto-caceres.es
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Datoteka:Caceres, Spain location.png
Položaj Cáceresa u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Extremadura

Cáceres je grad u Španjolskoj, središte istoimene provincije Cáceres u autonomnoj zajednici Ekstremadura. Općina Cáceres je najveća u Španjolskoj (1.750.33 km²).

Naselja u okolici grada postoje od prapovijesnih vremena, što dokazuju nalazi u spiljama Maltravieso i El Conejar. Grad su osnovali Rimljani 25. g. i Stari grad (špa. Ciudad Monumental) još uvijek ima stare srednjovjekovne zidine koje su od 1986. g. UNESCO-va svjetska baština.

Datoteka:Caceres091102.jpg
Panorama Cáceresa

U gradu je središte dijeceze Coria-Cáceres, a u njemu se nalazi Sveučilište Ekstremadura i dva astronomska opservatorija.

Povijest

Cáceres je naseljen još u paleolitiku o čemu svjedoče špiljske slike u špiljama Maltravieso i El Conejar iz oko 25,000 god. pr. Kr.

Quintus Caecilius Metellus Pius je 25. pr. Kr. osnovao rimski grad Castra Caecilia koji se u Rimskom Carstvu rastao i razvijao zahvaljujući strateškom vojnom položaju. Neki dijelovi rimskih zidina iz 3. i 4. stoljeća su još uvijek sačuvani, uključujući jedna gradska vrata, Arco del Cristo.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva grad su okupirali Vizigoti u čijem je posjedu počeo propadati dok ga nisu osvojili Arapi u 8. stoljeću. Sljedećih stoljeća više puta su ga osvajali kršćanski vladari, no Arapi su obnovili grad, njegove zidine, palaču i više tornjeva od kojih je najpoznatiji Torre de Bujaco. Tijekom ovog razdoblja grad je imao veliku i važnu populaciju od 2.000 Židova u 140 obitelji. Nakon rekonkviste 1492. godine, muslimanska i židovska populacija je izbačena iz grada, ali se njihov kulturni utjecaj još uvijek osjeti u mnogim četvrtima kao što je Barrio San Antonio.

Cáceres je procvao nakon otrkića Novog svijeta kada se grade domovi i palače mnogih španjolskih plemića, od kojih su mnogi učestvovali u putovanjima do Amerike gdje su stekli veliko bogatstvo. U 19. st. Cáceres postaje glavnim gradom provincije kada nastupa razdoblje rasta koje je prekinuo tek Španjolski građanski rat.

Danas su je gradu izgrađeno Sveučilište, kao i mnoge regionalne upravne zgrade.

Grad je kandidat za europski glavni grad kulture 2016. god.

Znamenitosti

Predložak:UNESCO-svjetska baština

Ostale znamenitosti su:

  • Gospina konkatedrala (Santa María Con-cathedral) u gotičkom stilu, 13. st.
  • Veličanstvena Crkva sv. Ivana (Iglesia de San Juan) izgrađena je od 13. do 15. st.
  • Crkva i samostan sv. Pavla (San Pablo) iz 15. st.
  • Crkva sv. Mateja (Iglesia de San Mateo) iz 15. st. izgrađena je na temeljima starije džamije.
  • Konvikt Isusovaca (Compañía de Jesus) u baroknom stilu; danas izložbena galerija.
  • Barokna Crkva sv. Franje (Iglesia de San Francisco Javier) iz 18. st.
  • Te mnoge plemićke palače (Palacio de las Ciguenas, Palacio de las Veletas, Palacio de los Golfines de Abajo, Palacio de Carvajal, itd.)

Događanja

Grad je poznat po različitim tradicionalnim plesovima poput flamenka i jigu koji je svojstven samo Caceresu, a vodi ga šef policije.

  • Svetkovina mučenika (La Fiesta de los mártires) se održava u siječnju.
  • Festival svijeća (La Fiesta de las Candelas) održava se u veljači.
  • Semana Santa je cijeli tjedan prije Uskrsa i obilježava se procesijom kroz uske ulice starog grada.
  • Za Festival sv. Jurja (San Jorge Festival), 22.-23. travnja, na gradskom trgu se pali zmaj na lomači uz nezaobilazni vatromet.
  • Glazbeni festival Extremúsika se održava u veljači ili travnju, WOMAD početkom svibnja , a Festival del Oeste prvih dana lipnja.

Gradovi prijatelji

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Cáceres (Španjolska).
v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Cáceres_(Španjolska)&oldid=49711"