Spomenici Ovieda i Kraljevine Asturije je zajednički naziv za građevine koje su UNESCO-va svjetska baština zbog jedinstvene arhitektonske vrijednosti španjolske predromanike koja je odigrala značajnu ulogu u razvoju vjerskih građevina na Pirenejskom poluotoku. Naime, samo je malena Kraljevina Asturija je u 9. stoljeću očuvala plamen kršćanstva na poluotoku. Njihova inovativna arhitektura je doživjela vrhunac u djelima u i oko njihove prijestolnice, grada Ovieda. S njima je povezan i čudesno suvremen hidraulički inžinjerski sustav, La Foncalada[1].
Sve u svemu, ove Asturijske konstrukcije malih dimenzija s ukupnom površinom od 815,72 m² odgovaraju gotovo svim karakteristikama europske arhitekture tog vremena: koegzistencija različitih vrsta dizajna, određena prostorna separacija (vidljiva izvana), uporaba materijala sličnih kamuflaži, poprilično mračni interijeri i heterogeni ukrasi temeljeni na ornamenticikasne antike. Ove karakteristike su nastale najvećim dijelom zahvaljujući njihovim promicateljima, malim redovničkim zajednicama.
Malena crkva iz 9. st. je izvorno imala tlocrt trobrodne bazilike s bačvastim svodom, ali je potres u 12. st. srušio sve osim danas očuvanog zapadnog, tj. ulaznog dijela crkve i izvanredne oltarne pregrade isklesane iz jednog jedinog komada kamena.
Dvorana iz 9. st. koja je služila kao crkva, ali i kao palača kralja Ramira I. na obroncima planine Naranco, samo 100 m od crkve San Miguel de Lillo. Njezina konstrukcijska rješenja poput bačvastog svoda čiji lukovi odgovaraju vanjskim kontraforima, čine ju pretečom romaničke arhitekture. Vanjski ukrasi i lukovi naglašavaju njezinu vertikalnost.
312-003
Crkva sv. Kristine od Lena (Santa Cristina de Lena)
Crkva se nalazi u općini Lena, 25 km južno od Ovieda. Tlocrt joj je jednobrodne kvadratične bazilike s bačvastim svodom i četiri manje kvadratične prostorije koje se nalaze na polovici svake strane čineći oblik križa. Njena jedinstvenost je i uzdignuti prezbiterij iza oltara.
Poznata i kao Kapela sv. Mihovila, izgrađena je u 9. st. kao dvorska kapela kralja Alfonsa II. u Crkvi sv. Spasitelja koja je srušena u 14. st. kako bi se izgradila gotička Katedrala Ovieda, čija je danas dio. U njoj se od 9. st. čuvaju dragulji i relikvije od kojih su neki donešeni iz Toleda nakon pada Vizigotskog kraljevstva, a drugi iz Jeruzalema.
312-005
Bazilika sv. Julija od Pradosa (Basilica of San Julián de los Prados)
Crkvu je za kralja Alfonsa II. izgradio arhitekt Tioda oko 830. god. Prostrana crkva ima tlocrt trostrane bazilike s bačvastim svodom od polukružnih lukova, te transept zavidne visine. Ikonostas koji odvaja prezbiterij iznenađujuće podsjeća na starorimskislavoluk.
Ovu česmu pitke vode odmah izvan zidina grada Ovieda dao je izgraditi kralj Alfons II. u 9. st. Ona je jedini sačuvani primjer svjetovne arhitekture iz ranog srednjeg vijeka. Izgrađena je iznad prirodnog izvora kao četvrtasta nadsvođena kapela 4 m širine okrunjena asturijskim kraljevskim simbolom pobjedničkog križa.
