Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Umjetnost starog vijeka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Trapezophoros s dva grifona koji napadaju srnu, djelo iz 4. stoljeća pr. Kr., pronađeno u Apuliji, smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnika[1]

Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.

Kronološka granica umjetnosti starih civilizacija teče od početka pojave (oko 4. tisućljećje pr. Kr. na Bliskom istoku i Egiptu) do pada Zapadnog rimskog carstva (5. stoljeće). Zemljopisni opseg razvoja prvih civilizacija, definiran kartama političke i vjerske vlasti, dijeli ih na bliskoistočne civilizacije, mediteranske civilizacije, mezopotamijsku, egipatsku, indijsku, predkolumbovsku Ameriku i ostatka Europe i Afrike). Dakle, javlja se okončanjem pretpovijesnog razdoblja na tim prostorima, čime završava i prapovijesna umjetnost), od koje se razlikuje jer se sada za njihovo tumačenje mogu koristiti i povijesni pisani izvori. Ovaj resurs je nezamjenjiv, jer ne samo da omogućava identifikaciju autora ili sponzora umjetničkog rada i omogućava rekonstrukciju konteksta u kojemu je nastalo, nego također omogućava interpretaciju umjetnosti u odnosu na druga područja misli, posebno religiju i filozofiju.

Periodizacija i stilovi umjetnosti starih civilizacija

Predklasična umjetnost zapadne civilizacije

Umjetnost drevne Mezopotamije
Sumerska i akadska umjetnost - Od četvrtog tisućljeća pr. Kr. građeni su prvi gradovi (Ur, Uruk, Eridu, Lagaš) u području između rijeka Tigris i Eufrat (Sumer)
- hramovi (zigurati), grobne komore.
- upotrebljava se adobe, drvo i opeka
- Vjerski figure od alabastera (hijerarhija po visini i veličini očiju) geometrijskih oblika na temelju stošca i valjka.
-Stelama se slave vojne pobjede (Naram-Sinova stela, Hamurabijeva stela)
-Intarzije (Barjak iz Ura).
- Asirci (na sjeveru) i Babilonci (na jugu), te Elamiti (na istoku - Čoga Zanbil)
Asirska umjetnost - U početku na sjeveru rijeke Tigrisa (gornja Mezopotamija), sa središtem u Ašuru, a kasnije Niniva; kasnije cijela Mezopotamija (Asirsko carstvo, oko 1000.-612. pr. Kr.).
- Monumentalni hramovi-zigurati i gradski portali, te kamene palače u gradovima od opeke
- Skulptura monumentalnih razmjera (čuvari demoni - lamasu), narativni plitki reljefi
Babilonska umjetnost - Grad Babilon i dva razdoblja kada postaje središte Carstva: prvo za Hammurabija (Rano starobabilonsko razdoblje, oko 2017.-1793. pr. Kr.), i drugo za Nabukodonozora II. (Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.).
-Izgradnja građevina opisanih u biblijskim pripovijestima: Babilonska kula, Semiramidini viseći vrtovi).
- Reljefi na emajliranim opekama (Ištarina vrata) i figure životinja.
Staroegipatska umjetnost
Drevni Egipat - Od četvrtog tisućljeća pr. Kr. do osvajanja Aleksandra Velikog u 4. stoljeću pr. Kr.
- Civilizacija izgrađena oko političke (faraona) i vjerske moći (hramova) koji kontroliraju poljoprivredu redovnih poplava Nila, snage i birokratske strukture (pismo i egipatski hijeroglifi). Razvija se religija koja se temelji na konceptu vječnog života poslije smrti (knjiga mrtvih).
- Monumentalna arhitektura u kamenu: egipatski hram (Luxor, Karnak, Abu Simbel, File) i egipatske grobnice (mastaba i piramida - Staro egipatsko kraljevstvo, i hipogej - Novo egipatsko kraljevstvo -Dolina kraljeva-).
- Imhotep (Džozerova piramida) bio je prvi arhitekt poznato ime (27. stoljeće prije Krista) do Keopsove piramide (arhitekt Hemiunu).
- reljefi i zidne slike su povezane s arhitekturom, kolosalno samostojeće kiparstvo (Mikerinovo trojstvo, Memnonovi kolosi, Sjedeći pisar, Nefertitina bista) dekorativna umjetnost i prenosive figure.
- svečani karakter na temelju kanona krutih prikaza i simbolike.
- karakteristike egipatske umjetnosti su vrlo stabilne tijekom razdoblja od tri tisućljeća: monumentalnost, stereotipi ljudske figure, frontalnost, hijerarhija, nedostatak perspektive u slikarstvu i iskorištavanje perspektive u arhitekturi, kojom dominiraju apsolutno ravne linije (zidova, stupova i greda); osim u likovnim umjetnostima i religijskim konceptima u razdoblju Amarne.
Kuš - Nubija, južno od Gornjeg Egipta, ispod Asuana, naseljena Nilotima (crnci) koji razvijaju civilizaciju koja je oponašala egipatsku, s kojom je bila u kontaktu.
- Ujedinjeni Kuš osvaja Kraljevstvo Aksum.
- skulptura, nakit i pogrebna umjetnost obilježena egipatskim utjecajem.
- Piramide Meroe i Napata, svetište Barkal.
Ostale umjetnosti Starog Istoka
Hetitsko carstvo - Hetiti, iz središnje Anatolije (današnja Turska), uspodtavljaju Carstvo sa središtem u gradu Hattuša koje se širi sredozemnom obalom do Egipta.
- kiklopsko zidanje od tesanika, relativna grubost plitkih reljefa (asirski utjecaj) i nekoliko samostojećih skulptura (egipatski utjecaj), karakterizira nepostojanje formalnih ukrasa i malo detalja.
- Rad u metalu je primitivan, ali vrlo sugestivne stilizacije i apstrakcije.
Feničanska umjetnost - Feničani ili punski ljudi su Semiti koji su se smjestili na obali današnjeg Libanona (Tir, Sidon, Biblos) i proširili se Sedozemljem između 11. stoljeća pr. Kr. i 7. stoljeća pr. Kr. osnivanjem trgovačkih kolonija na jugu talijanskog poluotoka Sicilije i jugu Iberijskog poluotoka, te sjeverne Afrike gdje su osnovali koloniju Kartagu (koja se nastavila širiti do pomorskog carstva u zapadnom Sredozemlju u 3. stoljeću prije Krista i punskih ratova protiv Rima).
- obrt i trgovina luksuznom robom (oružje, keramika, tekstil, bojila) jedrilicama po Mediteranu, pa čak i uz europske i afričke obale Atlantika.
- Na nju utječu: staroegipatska umjetnost i mezopotamijska umjetnost, ali i egejska umjetnost te kasnije i starogrčka umjetnost na koju i ona utječe (Arhajsko razdoblje).
Kraljevstvo Izrael - Povijesti drevnog Izraela je povijest semitskih nomada (Židovi ili Hebreji) koji se okupljaju i stvaraju kraljevstvo u sukobu s ljudima Kanana do kraja 2. tisućljećja pr. Kr. (Šaul, David, Salomon)
- Prijestolnica Jeruzalem i Jeruzalemski hram, su glavni umjetnički i vjerski centar: monoteizam, sveta knjiga (Tora ili Biblija), zabrana idolopoklonstva (Sprečavanje bilo ljudskog ili životinjskog grafičkog prikaza).
- Sukcesivno ih osvajaju Asirci, Babilonci, Perzijanci, Grci i Rimljani (od kada postaju prognanici i javlja se dijaspora).
Perzijska umjetnost - Medijsko Carstvo i Perzijsko Carstvo razvili civilizaciju između Mezopotamije, Indije, Srednje Azije i na Kavkazu, sušnom području prolaza nomadskih plemena koje odgovara današnjem Iranu.
- Ukrasna nomadska umjetnost (oružje, brodovi) od drva, kosti ili metala. Stilizirane životinje, figurativne i organske apstrakcije.
- Nakon dominacije Asiraca, osvojaju Babilon 539. pr. Kr.
- Palača velikih razmjera (različiti utjecaji, svečanost i ponavljanje motiva - Perzepolis, Suza, Ekbatana), nepostojanje religiozne arhitekture, određuje se prema karakteristikama vjere, zoroastrizam.
- Nadgrobna umjetnost: grobnice Nakš-e Rustama, Pasargad.
- Kiparstvo povezano s arhitekturom (Behistunski natpisi).
Skitska umjetnost - Umjetnost naroda Skita koja je cvjetala od 4. do 1. st. pr. Kr. u zaleđu Crnog mora.
- Uglavnom maleni prenosivi predmeti od kovine ili izrezbareni od drveta, zlata, srebra i bronce (oružje, nakit, posuđe, kultni predmeti, dijelovi konjske opreme i sl.) bogato su ukrašeni dekorativnim elementima (uglavnom životinjskim motivima) čija stilizacija predstavlja originalno povezivanje grčke i asirske umjetnosti, a po nekima i kineskog umjetničkog izraza.
- Najstariji poznati vuneni tepih izrađen tehnikom uzlanja, svjedoči o trgovačkim vezama s Perzijom u doba Ahemenida [2].
Predislamska arapska umjetnost - Prije islama Arabija se razvijala kao civilizacija bez centralizirane države, među arapskim narodima neki su bili nomadi, a ostali su se smjestili u poljoprivrednim i urbanim područjima. Ujedinjenje je došlo s Islamom (7. stoljeće).
- Utjecaj mezopotamske i perzijske umjetnosti (solarni hram Marib, grobnice Mada'in Saliha i Al Aina). Uz helenizaciju i rimsko osvajanje okolnih područja Arabije jačaju utjecaji grčko-rimske umjetnosti (Palmira, Petra).
Egejska umjetnost
Cikladska kultura - Otočje Cikladi, brončano doba (2500.-1600. pr. Kr.).
- keramika (vaze, čaše, itd.) geometrijski ukrasi (ravne linije, krivulje, spirale).
- Mali idoli od mramora sa sintetičkim linijama i istaknutim nosom.
Minojska kultura - Na otoku Kreti u u brončano doba (3. tisućljećje pr. Kr.) nastaje kretska kultura, poznata kao minojska po vladavini kralja Minosa i minotaurovom labirintu (identificiran s palačom grada Knosa).
- Ukrasno zidno slikarstvo sklada i pokreta, živih boja i frontalnim prikazom povezano s arhitekturom palača neformalne i praktične arhitekture (labirint s dvorištima i različitim razinama).
- Keramika, mala skulptura (male figure - glina i terakota), vaze.
- Teme iz svakodnevnog života, životinjski (morski svijet) i vjerski (zavjetni i obredni komadi).
Mikenska kultura - Ahajci u brončano doba osnivaju kulturu u području suvremene kontinentalne Grčke.
- Glavni centar je Mikena, utjecajem minojske umjetnosti. Zidine Tirinta.
- Monumentalna arhitektura monumental, slikarstvo vojne i narativne tematike bez lakoće minojske umjetnosti.
Ostale drevne umjetnosti Europe
Keltska umjetnost - Stil karakterističan narodima keltskog jezika u Srednjoj i Zapadnoj Europi (Njemačka, Francuska, središnja i sjeverna Španjolska), te na Britanskom otočju (Britanija i Irska), gdje su živjeli sve do srednjeg vijeka (Insularna umjetnost) , U ostalim područjima je razvijen iz prapovijesne latenske kulture brončano doba, do rimskog osvajanja.
Germanska umjetnost - Karakterističan stil germanskih naroda koji se u ranom srednjem vijeku, u razdoblju migracije ili barbarske invazije (predromanika), transformira u njemačku umjetnost, što je početak srednjovjekovne umjetnosti.
Iberska kultura - Iberi su različito autohtono stanovništvo Iberijskog poluotoka, što isključuje Kelte (interijer i sjever), a koji su govorili predindoeuropskim jezikom, koji se odnosi na baskijski. Razvijaju svoje civilizacije u dodiru s kolonizatorimaa Grcima i Feničanima (Gadir - Cádiz, Qart Hadash - Cartagena).
-Zavjetne skulpture i nadgrobni spomenici (Dama iz Elchea).
Etruščanska umjetnost - Etruščani razvijaju svoju civilizaciju u regiji Etrurija, sadašnja Toskana između devetog stoljeća pr. Kr. i drugog stoljeća pr. Kr.
- Nadgrobna umjetnost, tumuli sa zidnim slikama (Monterozzi i Banditaccia), grobne urne, kiparstvo sarkofaga i poprsja.
- Komadi u bronci (Kapitolijska vučica, Kimera iz Arezza) i terakoti, zlatarstvo.
- Utjecaji arhajske Grčke (Apolon iz Veiija).
- utvrđeni gradovi (Veii, Perugia, Volterra).

Klasična umjetnost zapadne civilizacije

Antička umjetnost
Starogrčka umjetnost - od 9. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća (razdoblje Stare Grčke) na područjima gdje su obitavali Heleni.
-Geometrijski stil keramika (vaze, amfore, itd.) geometrijski ukrasi raspoređenim u horizontalne trake (kao u mikenskom Palas stilu).
- Arhajsko razdoblje; nastaje grčki hram od mramora - dorski red sa zabatom ispunjenim skulpturama. U kiparstvu staroegipatska umjetnost utječe na izgled Kourosa i Kora. U oslikavanju keramike geometrijska ornamentika se polako gubi, a osnovna tematika postaje mitologija, legende i prizori iz svakodnevnog života. Dinos vaza iz oko 580. pr. Kr. ima najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi.
- Klasično razdoblje (490.-336. pr. Kr.) - nastaje oblik grčkog polisa (agora i akropola) - Atenska akropola; razvijaju se grčki stilovi arhitekturi (dorski red - Partenon, jonski red - Erehtejon, korintski red - ) i starogrčko kazalište (Kazalište u Epidauru); U kiparstvu se slijedi grčki kanon proporcionalnih idealiziranih figura (Poliklet - Dorifor, Miron - Diskobol, Fidija - Zeusov kip u Olimpiji, Praksitel - Knidska Afrodita); U slikarstvu na keramici se pored plošnih, stiliziranih, crvenih likova na crnoj podlozi, javljaju i potpuno bijeli pogrebni lekiti s fluidnim crtežima krepkih linija.
- Helenističko razdoblje (336.-31. pr. Kr.) je vrijeme predimenzioniranja u arhitekturi (Mauzolej u Halikarnasu, Aleksandrijski svjetionik, Artemidin hram u Efezu, Pergamski oltar) i preambicioznosti u skulpturi (Lizip - Apoksiomen; Laokontova skupina, Nika sa Samotrake, Kolos s Roda), te iluzionizma u slikarstvu - Apel.
Starorimska umjetnost - Starogrčka umjetnost i etruščanska umjetnost snažno utječu na prvo razdoblje (9. st. do 27. pr. Kr.), što se moće vidjeti u slikarstvu (Pompeji, Villa del Casale) ili skulpturi gdje se javlja originalni rimski portret; tada nastaje urbanizacija pravilne mreže gradskih ulica oko središnjeg trga (rimski forum) i monumentalna arhitektura (rimski hram)
- Gradnja velikih originalnih kamenih građevina vrhunac doživljava u drugom, carskom razdoblju (27. pr. Kr.- 3. stoljeća) kada se grade (Hadrijanova vila, Panteon u Rimu, Anđeoska tvrđava, Kolosej, Karakaline terme, Dioklecijanova palača), poput spomenika koji slave careve (Ara Pacis, Trajanov stup, Konstantinov slavoluk); Slikarstvo razvija kjaroskuro i portrete
- Treće, kasnoantičko razdoblje obilježava prodiranje kršćanstva i gubitak klasičnih ideala (Ranokršćanska Crkva).

Stara umjetnost drugih civilizacija

Stara Indijska umjetnost
Indija - Civilizacija Doline Inda (Mohendžo Daro) stvora kulturni supstrat na kojem će kasnije Arijevci (Indoeuropski narod) uvesti religiju i vedsku književnost, iz čega će nastati hinduizam i budizam.
- Utjecaj kontakata s perzijskom civilizacijom (6. stoljeće pr. Kr.) i helenizam (4. stoljeće pr. Kr.) osjeća se u sljedećim razdobljima:

- Maurijsko Carstvo (kralj Ašoka, koji je zapovijedao izgradnju 84.000 budističkih stupa (Sanchi) i dao zapisati svoje edikte na stelama (stambha) širom svog carstva; Ašokin kotač je od tada nacionalni simbol Indije.).
- Gandara stil (Indo-Grčki stil) skulptura.
- Lokalni Mathura stil zakrivljenih linija.
- Gupta razdoblje je vrijeme nadmoći hinduizma (nastaje indijski hram), iako su i druge religije bile tolerirane. Reljefi uravnoteženi i nasmijana lica (Špiljski hramovi u Ajanti).

Umjetnost starog Dalekog istoka
Stara kineska umjetnost - Kineska civilizacija je rođena u šumovitim ravnicama između rijeka Huang He („Žuta rijeka”) i Jangce („Duga rijeka”).
- Dinastija Chou (1046. pr. Kr.–256. pr. Kr.) uspostavlja dinastijski sustav povijesti u kojem je lik cara Kine prima i mora poštivati nebeski mandat.
- religijske tradicije animizma postaju krut moralni sustav štovanja predaka s konfucijanizmom u šestom stoljeću pr. Kr., koji je čak i ojačan dodatkom filozofije taoizma i političke podjele u razdoblju zaraćenih država, Kinu ponovno ujedinjuju dinastija Qin i dinastija Han.
- Kina prima budizam preko puta svile iz Indije između 2. stoljeća pr. Kr. i 1. stoljeća, što objašnjava širenje prikaza Bude. Kina će proširiti zen budizam na Japan.
- Kineska arhitektura se javlja u pokvarljivim materijalima koji su bili podvrgnuti stalnom održavanju; originalni sustav konzola na široko razmaknutim stupovima koji su činili pravokutni tlocrt jasnih linija i raskošno ukrašenim krovovima.
- Očuvaniji su primjeri skulptura (vojska terakota) i obradu metala (brončane posude ding) i drago kamenje (žad).
- većina slikarstva kojeje sačuvano je iz kasnijeg razdoblja, ali uključuje razvoj u antičko doba.
- monumentalni građevinski projekti: Kineski zid i Veliki kanal.
Stara japanska umjetnost -Japansko otočje je područje gdje su Japanci stvorili svoju kulturu na temelju proizvodnje riže malih seljačkih gospodarstava usko povezanih s prirodnim okolišem, izraženo u animističkoj religiji (šintoizam) koja je naknadno primila budistički utjecaj (zen). Državna politička struktura proživljava oscilirajuću povijest između decentralizacije i imperijalnih tendencija.
- Razdoblje Yayoi (oko 200. pr. Kr. - 200.) obilježavaju velike grobnice, što nastavlja kofunsko razdoblje careva Ōjina (200.-310.) i Nintokua (310.-399.) s raskošnom umjetnošću terakota figura (haniva) i slikarstvom u grobnicama otoka Kyushu (5.-6. st.)
- U razdoblju Nara (710.-784.) jača centralizirano carsko središte (grad Nara), a pod kineskim utjecajem razvija se umjetnost i književnost.
- Preseljenjem prijestolnice u Kyoto (794.-1192.) započinje najplodnije klasično doba japanske dvorske kulture.
Pretkolumbovska umjetnost
Srednja Amerika - U središnjim visoravnima današnjeg Meksika i Srednje Amerike pojavile su se civilizacije temeljene na poljoprivredi kukuruza, koje su razvile sukobljene utvrđene gradove s državnim strukturama, organiziranom religijom i pismom, početkom prvog tisućljeća, a koje su kasnije dovele do civilizacije Maya i Azteka.
- Prve su bile kultura naroda kao što su: Olmeci (monumentalne kamene glave), Zapotec (Monte Albán), Olmeci, Mixtec (Oaxace), Tolteci i naposljetku Teotihuacán koji se odlikuje velikim piramidama.
Južna Amerika - Na Andama se razvijaju socijalne države utemeljene na poljoprivredi krumpira i autohtonih deva (ljama, alpaka i gvanako) ), na temelju kojih nastaju urbane civilizacije i vrlo složene pred-Inka kulture (Caral, 3. tisućljeće pr. Kr., . , Pre-keramičke ali s monumentalnom arhitekturom); iako nisu koristili sustava koji mogu biti pozvani pravilno pisanje (računovodstvo i poruke kroz sustav (quipu).
- Na području današnje Kolumbije najvažniji je nakit kultura Quimbaya, Čibča i Calima.

- U starom Peruu, kulture Chavin, Mochica, Paracas i Nazca, stvaraju gradove s raznim vrstama objekata i zgrada čija je uloga još uvijek zagonetna (Nazca linije), ali prethode visokoj Inka kulturi.

Afrička umjetnost
Subsaharska Afrika - Južno od Sahare, prostor poznat kao crna Afrika (vrlo bogat pretpovijesnom umjetnošću) doživjela mnogo kasniji kulturni razvoj za razliku od mediteranske Afrike; njihove jezgre se odlikuju velikom disperzijom i diskontinuitetom.
- Skulpture od terakote Nok kulture (danas sjeverna Nigerija , 5. stoljeće pr. Kr. - 3. st.).

Izvori

  1. Isman, I predatori dell'arte perduta, str. 81.
  2. Najstariji pleteni sag datira iz 5. st. pr. Kr.