Razlika između inačica stranice »Zhoukoudian«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 37: Redak 37:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Zhoukoudian}}
 
* [http://www.unesco.org/ext/field/beijing/whc/pkm-site.htm Svjetska baština pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu] {{eng oznaka}}
* [http://www.unesco.org/ext/field/beijing/whc/pkm-site.htm Svjetska baština pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu] {{eng oznaka}}
* [http://www.china.org.cn/english/MATERIAL/31256.htm Turistički vodič Zhoukoudiana]
* [http://www.china.org.cn/english/MATERIAL/31256.htm Turistički vodič Zhoukoudiana]

Trenutačna izmjena od 04:11, 4. studenoga 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Zhoukoudian ili Choukoutien (kineski: 周口店; pinyin: Zhōukǒudiàn; čita se "Čoukotijen") je sustav špilja 42 km jugozapadno od Pekinga (Kina), koji je najpoznatiji kao nalazište Pekinškog čovjeka, ali i brojnih ostataka Divovske hijene (Pachycrocuta), koji su živjeli na ovom području prije oko 750.000-200.000 godina (pleistocen), ali i paleolitskih nalaza Homo sapiensa od 18.000 do 11.000. pr. Kr.

Zhoukoudian je već 1921. godine istraživao švedski geolog Johan Gunnar Andersson, a 1923. godine je u talogu špilje Otto Zdansky pronašao zube hominida. God. 1926., kineski arheolog Pei Wen Zhong je pronašao i cijelu lubanju koja je pobudila veliko svjetsko zanimanje, čemu su osobito pridonijela djela P. T. de Chardina. Do tada prihvaćena kronologija početaka ljudske povijesti je srušena ovim otkrićem, jer se pokazalo kako Homo erectusa pekinensis, koji je živio u srednjem pleistocenu, 700.000-200.000 godina prije modernih vremena, nije ovladao vatrom ali se koristio velikim brojem malog kamenog oruđa. Uzastopna iskopavanja u špilji i oko nje donijeli su na vidjelo velik broj nepotpunih ljudskih kostiju koje su, nakon što je pokazala antropološka studija, pripadala 45 različitih pojedinaca.

Pronađeno je oko 100.000 predmeta (u biti poprilično grubo sitnog kamenog oruđa, brojni tragovi domaćeg ognjišta, kamenja promijenjenog vatrom, spaljenih kostiju, pepela ostataka, itd.) kao i okamenjene žitarice. Nedaleko od glavnog nalazišta, otkriveno je kako druga špilja sadrži ostatke Homo sapiensa iz oko 18.000-11.000 prije Krista, zajedno s velikom količinom drugih materijala: ogrlice izrađene od zuba, probodenih školjaka i oblutaka, koštane igle , itd.

Nažalost, Drugi kinesko-japanski rat, koji je započeo 1937. godine, prekinuo je iskopavanja s katastrofalnim posljedicama: ostaci Pekinškog čovjeka otkriveni prije tog datuma bili su raspršeni ili izgubljeni. Samo odljevi izloženi u muzeju lokaliteta su sačuvani, kao i neki izolirani fragmenti u Švedskoj.

Iskapanjima koje su nakon Drugog svjetskog rata izveli arheolozi Narodne Republike Kine su dijelom nadoknadili te gubitke otkrićem cijele čeljusti (1959.) i nekoliko elemenata lubanje (1966.). U isto vrijeme, druga otkrića hominida u Kini (Lantianski čovjek, pronađen 1963.-64. u provinciji Shaanxi, te Yuanmou čovjek, pronađen 1965. u provinciji Yunnan) otkrila su kako je pekinški čovjek živio u isto vrijeme kad i oni ili kasnije.

Lokalitet Zhoukoudian je ne samo izvrstan podsjetnik prapovijesnih ljudskih društava u Aziji, nego i jedinstven pokazatelj procesa evolucije čovjeka. Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1987. godine.

  • Gornja špilja 1.
  • Muzej s bistom pekinškog čovjeka na ulazu
  • Rekonstrukcije pronađenih lubanja
  • Rekonstrukcija lubanje sastavljena od ostataka četiri osobe

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zhoukoudian&oldid=291361"