| Arheologija | |
 Arheološko nalazište u Solinu. | |
| Znanstveno područje | Humanističke znanosti |
|---|---|
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17. stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Predmet proučavanja
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:
- prapovijesnu arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i
- povijesnu arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:
- paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,
- mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov,
- neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja,
- eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva,
- brončano doba, raširena uporaba bronce, i
- željezno doba, raširena uporaba željeza.
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
- egiptologija, biblijska arheologija, etruskologija, orijentalna arheologija, slavenska arheologija, starohrvatska arheologija, američka arheologija, kineska arheologija, indijska arheologija
- antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije,
- starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država,
- novovjekovna arheologija,
- industrijska arheologija.
Metode
Neke od metoda arheološkog istraživanja su: komparativna metoda, stratigrafska metoda, dendrokronologija, makropaleobotanička metoda, mikropaleobotanička metoda, radiokarbonska metoda i fotografska sonda.
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:
- arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu,
- podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,
- etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka,
- zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.
Sa arheologijom su usko povezane i discipline poput numizmatike, epigrafike, keramografike i sfragistike.
Povijest
| Pregled značajnijih arheoloških otkrića | Godina |
|---|---|
| Otkriveni Pompeji | 1748. |
| Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. | 1799. |
| Otkriven Abu Simbel | 1812. |
| Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife | 1822. |
| Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama. | 1861. |
| Pronađeni dokazi Homo erectusa | 1891. |
| Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob | 1922. |
| Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge | 1931. |
| Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu | 1940. |
| Otkriveno radiokarbonsko datiranje | 1949. |
| Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida | 1974. |
Izvori
- Bilješke i literatura
- arheologija, arheološka nalazišta, arheološki muzeji, u: Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
- Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, Arheološki rječnik (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., ISBN 9789537715168
- Paul G. Bahn, Arheologija - tragovima velikih civilizacija (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., ISBN 9539916496
- Aleksandar Durman, Rajka Makjanić, Arheologija za mlade, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982.
- Hrvatska arheologija u XX. stoljeću (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 2009., ISBN 9789531508704
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Arheologija |
- Mrežna mjesta