 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Dio serije članaka o
| |
Kuhinja u Bosni i Hercegovini predstavlja jela bosanskohercegovačke kuhinje specifična ne samo hrvatskom narodu u toj zemlji. Spremanje hrane je sastavni dio tradicije i kulture. Uobičajeno je objedovanje 3 puta dnevno (doručak, ručak i večera), uz napomenu da je najvažniji i najčešće najobilniji obrok - ručak.
Prehrana se poistovjećuje sa unošenjem hranjivih tvari, ali u širem smislu, predstavlja uživanje u trpezi. Ovaj veoma složen proces, koji predstavljaju međusobno povezane aktivnosti u ovom području, stvara ono što se naziva nacionalna kuhinja, koju čine: izbor namirnica, njihovo uzgajanje, priprema jela, ambijent u kojem se hrana servira, kao i način na koji se servira.
Karakteristike
| Pogreška pri izradbi sličice: |
Datoteka:Brassica oleracea2.jpg |
 |
Datoteka:Ribeyes.jpeg |
| Pogreška pri izradbi sličice: |
Datoteka:Cevapcici in somun.jpg |
 |
Datoteka:Lambp.jpg |
| Datoteka:Lahana sarma.png |
 |
| Pogreška pri izradbi sličice: |
 |
| Datoteka:Salami aka.jpg |
Datoteka:RawBacon.JPG |
| Datoteka:Pata jamón serrano.jpg |
 |
 |
Datoteka:Ajvar-3.png |
| Datoteka:PistHalva.jpg |
Pogreška pri izradbi sličice: |
 |
 |
 |
 |
U Bosni i Hercegovini uživa se u pripremi hrane i pića, te se njima posvećuju vrlo ozbiljno. Hrana se priprema polagano, obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, mliječnih prerađevina, povrća, a deserti, žestica i kava su nezaobilazni dio rituala jedenja. Bosanskohercegovačka kuhinja, baš kao i kultura, nastaje pod jakim utjecajem Istoka i Zapada. Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini usko je vezano uz tursku i grčku kuhinju, a uslijed austrougarske vladavine u jednom razdoblju prisutni su i brojni utjecaji iz srednje Europe.
Posebnu radost i zadovoljstvo za goste su meze. To je umjetnost laganog uživanja u jelu, uz razgovor i piće potraje po cijeli dan, sa suhim mesom, kobasicama, kajmakom, sirom, ukiseljenim povrćem, domaćim kruhom, pogačama i drugim namirnicama.
U pravilu nema zaprške i ne upotrebljavaju se jaki ljuti začini ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama. Time je ova kuhinja približena francuskoj kuhinji te suvremenim zahtjevima medicine. Kuhana ili dinstana jela u većini slučajeva su lagana, pošto se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, u pravilu juhe-fonda pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške, a orijentalnih začina u malim količinama te oni ne umanjuju slasti i okus mesa.
Jela su dosta naturalna, sa dosta povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su špinat, zelje, patlidžan, rajčica, tikvice, luk, mrkva, peršin, celer, poriluk (prasa), mahune, riža, zelene slatke paprike, šljive, dunje, slatko i kiselo mlijeko, povlaka, slatki kajmak, kajmak itd. U pravilu nema posebnih sosova, već se oni stvaraju u jelu na bazi juhe i dodataka u tijeku kuhanja ili na kraju.
Variva
Jela od mesa
Pite
- Burek
- Krumpirača
- Sirnica
- Zeljanica
- Tikvara
- Buredžici
- Uštipci s kajmakom
Kruhovi
- Crni, bijeli, polubijeli, ražovi
- Somun
- Kukuruzara
- Pogača
Šunke i kobasice
Sirevi
Salate
Slatkiši
Pića
- Žilavka
- Blatina
- Šljivovica
- Dunjevača
- Lozovača
- Višnjevača
- Orahovača
- Medovača
- Kruškovac
- Pelinkovac
- Ožujsko pivo
- Karlovačko
- Hercegovačko pivo
- Hercegovačko tamno pivo Kosača
- Sarajevski kiseljak
- Sky Cola, Orange i Lemon; SKI
- Planinski biser
- kava (džezva, fildžan)
- čaj (kamilica, lipa, metvica, šipak
višnja, brusnica, borovnica i dr.)
Srodni članci
Unutarnje poveznice
|
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
