Zemljopisna distribucija
Živjeli su južno odnosno jugozapadno od Budimpešte (u prstenu oko Budimpešte [1]. Na tom su području zabilježeni Hrvati pod imenom Ilira [2], ali i drugdje.
Zajednica u prstenu oko Budimpešte je danas nestala [3] uslijed asimilacije (mađarizacije) te se njihovi potomci izjašnjavaju Mađarima.
Žive u mjestima Erčin i Tukulja, a sebe nazivaju Bunjevcima.
Povijest
Ostatak su prvih naselja bunjevačkih Hrvata u Mađarskoj, iz 1620. godine. Te je godine ugušena buna jednog bega iz Ličkog sandžaka. Nakon te bune je 10 tisuća osoba odselilo u Podunavlje. Dio njih je došao do Ostrogona, no mnogo su se kasnije preselili u Suboticu. Zato se kod tih Hrvata javljaju prezimena koja u korijenu nose toponim iz sjeverne Mađarske: Budimčević (Budim), Ostrogonac (Ostrogon), Tukuljac (Tukulja)[4].
Izvori
- ↑ Đuro Vidmarović: Teme o Hrvatima u Mađarskoj, Naklada Bošković, 2008., str. 8
- ↑ Klasje naših ravni br.5–6/2006., Đuro Vidmarović: Tragedija Hrvata Bunjevaca, str. 70.-72.
- ↑ Đuro Vidmarović na dvodnevnom okruglom stolu na temu «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»
Radio Subotica Zlatko Romić: Okrugli stol «Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini»: Fenomen razdvajanja i problem spajanja, 28. siječnja 2010., pristupljeno 30. siječnja 2010. - ↑ Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 41, ISBN 953-160-004-X
"Balint Vujkov... je Hrvate podijelio na: ... one koji nose ilirsko ime... i sebe nazivaju Bunjevcima."
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
