Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sarajevski kiseljak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Sarajevski kiseljak je mineralna voda koja izvire u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini. Drži se kako je Kiseljak dobio ime po kiseloj vodi koja tamo izvire.[1]

Vrelo

Sarajevski kiseljak se crpi iz prostora koji u tektonskom smislu pripada busovačkoj rasjednoj zoni. Glavni izvor se nalazi u poprečnom rasjedu koji se pruža od Rotilja do Podastinja, gdje su tercijarne naslage prekinute strmim stijenama trijaskog vapnenca pod kojima u istočnom smjeru mjestimično leže verfenske naslage.[2]

Vrela u Kiseljaku izviru iz [sloja] trijasa, i to dolomita koji leži na verfenskim slojevima.[3]

Fizikalna i kemijska svojstva

Mineralna voda Sarajevski kiseljak je po fizičkim svojstvima bistra voda, bez boje i mirisa, temperatura na izvoru je 12,1 °C.[4]

Kemijska analiza Sarajevskoga kiseljaka[5]
iona kationa mg/l iona aniona mg/l
natrij 552,0 hidrokarbonat 1659,2
kalij 11,7 sulfat 550,0
kalcij 248,5 klorid 75,9
magnezij 43,7 silicijeva kis. 14,9

Sadržava i 3142,6 mg/l čvrstih tvari, te 4000,0 mg/l ugljikova dioksida.

Proizvodnja

Za proizvodnju se rabe dva izvora (2010.), Park i Kiseljačić, koji daju 5 d/s. Izvori su kaptirani i godišnje daju preko 35 000 000 litara.[6] Prve analize vode je izvršio E. Ludwig, dvorski savjetnik u Beču, 1886. godine.[7] Međutim, u tu se svrhu rabilo samo 5 % vode (1975.).

Ljekovita svojstva

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je 14. travnja 1997. dao stručno mišljenje kako Sarajevski kiseljak pomaže kod bolesti metabolizma, bolesti jetre, žučnjaka i žučnih vodova, bolesti probavnoga sustava, te bolesti bubrega i mokraćovoda.[8]

Od 2000. godine,[9] Sarajevski kiseljak se nalazi u okrilju Jamnice.

Literatura

Bilješke i izvori

  1. Jukić, 2010., 269.
  2. Jukić, 2010., 271.
  3. Jukić, 2010., 271., navod je prema izvoru: Ž. Jevtić i dr., »Sarajevski kiseljak« // Zbornik I. (str. 17. – 25.); Zbornik II. i III. (str. 9. – 28.), Kiseljak, 1963..
  4. Jukić, 2010., str. 272.
  5. Marija Jukić je citirala kemijsku analizu Federalnoga zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 11. svibnja 2004. godine; citirano prema: Jukić, 2010., str. 272.
  6. Jukić, 2010., str. 273.
  7. Jukić, 2010., str. 273., citirano prema Jevtić i dr., 1963.
  8. Jukić, 2010., str. 274.
  9. Višnja Bojanić, Marat Terterov, Doing Business with Croatia, 2nd ed., London : GMB Publishing Ltd., 2005., ISBN 1-905050-03-8, ISBN 1-905050-53-4, ISBN 978-1-905050-53-6, str. 128.

Unutarnje poveznice

Vanjske poveznice



Nedovršeni članak Sarajevski kiseljak koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.