| Hrvati u Sloveniji | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| hrvatski i slovenski | |||||||||||||||
| Vjera | |||||||||||||||
| rimokatoličanstvo |
Hrvati u Sloveniji su osobe u Sloveniji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Sloveniji.
Brojnost
1991. se je na popisu stanovništva Hrvatima se izjasnilo 52.876 stanovnika Slovenije. Na popisu 2002. godine u Sloveniji su se 35.642 osobe izjasnile Hrvatima, dok si je za hrvatski jezik kao materinski jezik izjasnilo se 54.079 stanovnika.
2011. godine registracijski popis stanovništva Republike Slovenije nije uključivao prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovnika Republike Slovenije. Stoga ostaju procjene, prema kojima je u Sloveniji broj stanovnika hrvatskog podrijetla barem 55.000.
Broj izjašnjenih Hrvata na popisima u Sloveniji.
- 1948.: 16.069 (1,15%)
- 1953.: 17.978 (1,23%)
- 1961.: 31.429 (1,97%)
- 1971.: 41.556 (2,47%)
- 1981.: 53.882 (2,93%)
- 1991.: 52.876 (2,76%)
- 2002.: 35.642 (1,81%)[1]
- 2011.:
Status
Hrvatima u Sloveniji nije priznat status nacionalne manjine, niti imaju ikakva zakonska nacionalna prava, niti imaju zastupnika u parlamentu, premda se već dugo bore za priznanje svog statusa. Nasuprot njima, status nacionalne manjine u Sloveniji priznat je Talijanima i Mađarima koji su u čl. 64. Ustava Republike Slovenije definirane kao „autohtone nacionalne zajednice“, a i Romi imaju reguliraniji status od Hrvata - Romi su definirani kao „posebna“ romska etnička zajednica.
Zbog toga Hrvati u Sloveniji nemaju brojna prava i povlastice koje imaju neke druge manjine koje su povijesno i kraće u Sloveniji od Hrvata (Talijani, Mađari i Romi). Zakinutost se najviše osjeća na financijskoj potpori, pa Hrvati ako i dobiju novac, to je temeljem vrlo zahtjevnih natječaja za kulturne projekte Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa RS.
Srpnja 2018. na drugoj sjednici Povjerenstva za pitanje statusa Hrvata u Republici Sloveniji, održanoj u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Predsjednik Povjerenstva, državni tajnik Zvonko Milas izrazio je uvjerenje u pozitivne pomake ka ostvarenju statusa nacionalne manjine.[2] Ipak, ni 2019. Hrvati nisu priznati ni kao nacionalna manjina, niti bilo kakva druga priznata jezična ili etnička skupina.[3]
Studenoga 2025. u Sloveniji više od 33 tisuće Hrvata, ali bez manjinskog statusa, nego su u posebnoj kategoriji prema Zakonu o ostvarivanju kulturnih prava pripadnika nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ u Sloveniji donesenim 2024. godine. Status autohtone manjine i dalje imaju samo Talijani i Mađari, čime Slovenija i dalje ignorira starinačku prisutnost Hrvata u Beloj krajini, Prekmurju i slovenskom dijelu Istre. Savez hrvatskih društava u Sloveniji, koji okuplja 13 hrvatskih društava, 2025. je od države Slovenije dobio 27 tisuća eura, a Slovenci u Hrvatskoj, kojih je oko 7700, od države Hrvatske dobili su oko 250 tisuća eura.[4]
Mediji
Radio Študent od 2014.godine jednom mjesečno emitira radijsku emisiju na hrvatskom jeziku "Vjetar u leđa", u kojoj se prati kulturna zbivanja u Sloveniji u kojima sudjeluju Hrvati, poput različitih gostovanja, festivala, koprodukcija i ino.
Savez Hrvatskih društava u Sloveniji izdaje svoje glasilo „Korijeni“. Glasila imaju još neka hrvatska društva:
- Hrvatsko kulturno društvo Maribor - glasilo Croata
- Hrvatsko kulturno društvo Međimurje iz Ljubljane - glasilo Pušlek
- Hrvatsko kulturno društvo Pomurje iz Lendave - glasilo Glas
Hrvatska katolička misija u Ljubljani izdaje glasilo „Izlazak“.
Većina hrvatskih udruga iz Slovenije uređuje svoju web-stranicu.
Obrazovanje
Nastava hrvatskog jezika i kulture za potrebe djece pripadnika hrvatske zajednice u Sloveniji službenog je započeta obnovljena 2011. odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa R. Hrvatske. Nastava je počela školske godine 2011./2012. godine. Održava se u Ljubljani, Mariboru, Lendavi i Velenju.
Hrvatska katolička misija u Ljubljani organizira vjeronaučnu nastavu i dopunsku nastava hrvatskog jezika i kulture.
Znanost
Ne postoji posebna katedra za hrvatski jezik u Sloveniji, nego samo lektorat hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, u sklopu Katedre za južnoslavenske jezike (hrvatski, srpski i makedonski).
Udruge
Krovna organizacija Hrvata u Sloveniji je Savez hrvatskih društava u Sloveniji (SDHS). Pod njome aktivno djeluje dvanaest udruga hrvatske zajednice:
- Hrvatska kulturna udruga Novo mesto
- Hrvatsko društvo Istra, Piran
- Hrvatsko društvo Ljubljana
- Hrvatsko kulturno društvo Maribor
- Hrvatsko kulturno društvo Međimurje, Ljubljana
- Hrvatsko kulturno društvo Pomurje, Lendava
- Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Komušina, Škofja Loka
- Kulturno društvo Hrvatska iseljenička zajednica, Jesenice
- Kulturno društvo Međimurje, Velenje
- Društvo Hrvatske demokratske zajednice Ljubljana
- Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji.
SHDS i udruge iz njegovog sastava pridonose očuvanju nacionalno-kulturnog identiteta Hrvata u RS i njihovih veza s matičnim narodom nizom različitih aktivnosti –provedbom kulturnih i sportskih susreta, organizacijom različitih predavanja, tečajeva i radionica te izdavanjem svojih glasila.
Četiri su hrvatske katoličke misije u Sloveniji: u Ljubljani, Mariboru, Novom mestu i Portorožu.
Poznati slovenski Hrvati
- Mate Bekavac, klarinetist, skladatelj, dirigent
- Jakov Brdar, kipar
- Ivo Brnčić, pjesnik, esejist i kritičar
- Werner Brozović, pjevač zabavne glazbe
- Bernard Brščič, ekonomist i političar
- Ivan Cankar, pisac (po majci)
- Izidor Cankar, (mati hrv. i nje. podrijetla)
- Jakov Cipci, dirigent
- Aljaž Džankić, nogometaš
- Jakov Fak, biatlonac
- Božena Glavak, operna i koncertna pjevačica
- Jurica Golemac, košarkaš
- Josip Iličić, nogometaš
- Željko Ivanek, glumac
- Šime Ivanjko, pravnik, emeritus profesor, publicist
- Elza Karlovac, operna pjevačica
- Mili Korpar, pjevačica[5]
- Vinko Jelovac, košarkaš i koš. trener[6]
- Tomo Jurak, gitarist, pjevač i skladatelj
- Jasna Jurečić, spisateljica i novinarka[7]
- Mario Jurčević, nogometaš
- Ivica Jurković, košarkaš
- Juraj Juričić, prevoditelj
- Jelko Kacin, slovenski političar (po majci)
- Srečko Katanec, nogometaš i nogometni trener
- Marijan Kraljević, košarkaš
- Robert Kranjec, (po otcu)
- Vera Lacić, sopranistica
- Ladislav Leško, skladatelj, aranžer, dirigent[8]
- Miljenko Licul, umjetnik, dizajner i arhitekt
- Sandi Lovrić, nogometaš
- Ivan Mamić, političar
- Tino Mamić, povjesničar, novinar, književnik, rodoslovac, publicist, profesor
- Luka Marčetič, glumac, redatelj, scenarist
- Aleksander Marodić, pisac, dramaturg
- Dino Martinović, nogometaš
- Tereza Poljanič, blogerka, TV-voditeljica, autorica kulinarskih knjiga
- Dragutin Mate, slovenski časnik[9]
- Nenad Miščević, filozof i publicist
- Gašpar Gašpar Mišič, inž. nautike i političar[10]
- Vladimir Mlinarić, glasovirač i glazb. pedagog
- Stipe Modrić, košarkaški trener
- Narcis Mršić, biolog
- Krešimir Petrovič, sociokineziolog, pravnik i športski psiholog
- Rok Petrovič, košarkaš
- Tihomir Pinter, fotograf
- Žana Povše, pjevačica i violinistica (Hrvatica po otcu)
- Borut Puc, tenisač[11]
- Julio Radilović Jules, crtač stripova
- Dijana Ravnikar, biatlonka (rođena u Rijeci)
- Ciril Ribičič, političar, pravnik, sveuč. profesor, pjesnik
- Josip Ribičič, (po otcu)
- Mitja Ribičič, političar
- Miran Rudan, pjevać zabavne glasbe i komponist
- Vanja Rupena, Miss Hrvatske 1996.[12]
- Goran Sankovič, športnik i trener
- Petar Skansi, košarkaš[13]
- Ante Šimundža, nogometaš
- Antun Šoštarič, visoki voj. časnik
- Mario Šoštarić, rukometaš[14]
- Stančka Šukalo, miss Hawain Tropic 2001 i RTV voditeljica
- Luka Šulić, član 2Cellos (Hrvat po ocu)
- Milena Todorič Toplišek, arhitektica
- Nik Tominec, rukometaš (po majci)[15]
- Dubravka Tomšič Srebotnjak, glasoviračica
- Luka Topalović, nogometaš
- Mate Trojanović, veslač
- Valentina Turcu, koreografica i redateljica[16]
- Goran Vojnović, pisac
- Tanja Žagar, pjavačica i klaviaturistica
- Roko Žarnić, predavač i političar
- Gregor Židan, nogometaš
- Oton Župančič, pjesnik (po majci)
Izvori
- Hrvatska manjina u Republici Sloveniji, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
- ↑ Slovenski popis 2002.
- ↑ Moja Hrvatska: Hrvati u Sloveniji sve bliže statusu nacionalne manjine, Moja Hrvatska, Večernji list. 9. srpnja 2018. Pristupljeno 25. rujna 2018.
- ↑ HINA/sv: Milas_ Hrvati u Sloveniji od 1991. nemaju nikakav status, nisu manjina niti bilo kakva druga jezična ili etnička skupina . Narod.hr. 5. lipnja 2019. Pristupljeno 14. studenoga 2025.
- ↑ amp: Hrvati u Sloveniji traže ustavno priznanje i ravnopravan status. Narod.hr. 13. studenoga 2025. Pristupljeno 14. studenoga 2025.
- ↑ Rođena kao Milica Halusek. Svirala u koprivničkom sastavu Hollywoodu.[1]
- ↑ Dugo godina živio i radio u Sloveniji [2]
- ↑ Rođena u Hrvatskoj, otac Slovenac, mati "Dalmatinka".
- ↑ Vladislav, Vlado.
- ↑ Veteran rata za obranu Slovenije, vojni i letački ataše, diplomat, političar i obrambolog.
- ↑ Rođen kao Nedeljko Gašpar Mišić.
- ↑ Sin Iztoka Puca, unuk rukometaša Hrvoja Horvata.
- ↑ Hrvatica iz Slovenije. Rođena u Kopru.
- ↑ Hrvatski državljanin, od 1984. stalno boravište u Sloveniji. " 1984. godine živi u Ljubljani jer je investirao je u nekretnine u Sloveniji. Radio je u Veneciji, Trevisu, gradovima tek dva sata vožnje udaljenim od Ljubljane. Tamo je otvorio i tvrtku za uređenje stambenih i poslovnih interijera"[3]
- ↑ "Roditelji i brat žive u Hrvatskoj." [4]
- ↑ " Otac Matjaž Tominec dugo igrao rukomet za Slovan, mat Željka, Hrvatica, rođena Maras, također u rukometu." Igrao za Hrvatsku, pa za Švicarsku.[5]. V. nogomet [6] [7]" Nisam odbio samo Švajcarsku, već i Sloveniju. Zbog igranja fudbala (Nik je pre rukometne imao perspektivnu fudbalsku karijeru, ali se vratio rukometu) nisam igrao godinu i po dana za juniorsku reprezentaciju Slovenije. Igrao si za mlađe kategorije Slovenije, posle prešao na fudbal i praktično napustio dobru generaciju 1990, koja je došla i do medalje na velikom takmičenju. Izabran si i za najboljeg desnog beka na European Open-u u Švedskoj, nakon čega si za batalio rukometnu karijeru. ".
- ↑ Roditelji Maja Srbljenović i Marin Turcu [8]
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
