Hrvatska je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika postiže značajne športske rezultate. Naravno da najveći broj medalja na velikim natjecanjima (Olimpijadama) osvajaju velike države tipa SAD-a, Rusije ili Njemačke, no zapažen je uspjeh naših športaša i u ekipnim športovima (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) i u pojedinačnim športovima (tenis, skijanje).
U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u košarci, rukometu, vaterpolu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu i australskom nogometu.
U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatske športašice kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajale u rukometu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitile u rukometu. Ostala odličja su osvajale u odbojci i košarci.
Atletika
Biciklizam
Boks
Hrvanje
Kajak i kanu na divljim vodama
Košarka
Početkom devedesetih godina, hrvatska košarkaška reprezentacija bila je jedna od najboljih košarkaških reprezentacija na svijetu. Osvajala je medalje sa Olipmijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava. Tako ima jednu osvojenu broncu sa svjetskog (1994.) i dvije s europskih prvenstava (1993. i 1995.) Ima jedno osvojeno srebro sa OI 1992.
Vidi i: Košarka u Hrvatskoj
Kuglanje[2]
Nogomet
Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu (1998.) i srebrnu medalju (2018.) sa svjetskih prvenstava. Zanimljivo je da je Hrvatska svoj prvi polufinalni okršaj sa SP-ava igrala 1998. protiv Francuske i izgubila (1:2) te da je igrala u svom prvom finalu također protiv Francuske i opet izgubila (2:4) u borbi za naslov svjetskog prvaka. No, mnoge kontroverze vežu se uz ovu drugu utakmicu. Naime, u finalu argentinski sudac Nestor Pitana je u prvom poluvremenu sudio nepostojeći prekršaj i sumnjivi kazneni udarac za Francusku iz kojih su izašla i jedina 2 gola Francuza u prvom poluvremenu. Mnogi poznati nogometni sudci, ali i sportaši poput Ikera Casillasa i Petera Schmeichela osudili su obje sudačke odluke jasno dajući doznanja da je Hrvatska svojom igrom u finalu zaslužila postati svjetski prvak.
- Niko Kranjčar
- Davor Šuker
- Robert Prosinečki
- Zvonimir Boban
- Robert Jarni
- Alen Bokšić
- Aljoša Asanović
- Slaven Bilić
- Dado Pršo
- Luka Modrić
- Goran Vlaović
Vidi i: Nogomet u Hrvatskoj
Plivanje
Rukomet
Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Europe 2008. i 2010.
Skijanje
Ivica Kostelić smatra se najboljim univerzalnim hrvatskim skijašem ikad, a njegova sestra Janica jedna je od najvećih svjetskih skijašica svih vremena.
Stolni tenis
Šah
Hrvatska ima dva europska prvaka u šahu; Zdenko Kožul je osvojio europsko zlato 2006., a mladi Ivan Šarić 2018. Potonji je trenutačno 53. igrač svijeta što je njegov, ali i najviši rejting nekog hrvatskog šahista ikad.
Vidi: Šah u Hrvatskoj
Tenis
Hrvatska ima jednom osvojene turnire Wimbledon i US Open. Za Hrvatsku prvi osvojen Wimbledon 2001. je osvojio Goran Ivanišević koji je dva puta prije toga gubio u finalu istog natjecanja, dok je Marin Čilić osvojio US Open 2014.. Hrvatska je triput bila u finalu Davis Cupa (2016.), a dva puta je osvajala to natjecanje (2005.) i (2018.).
Vaterpolo
Vaterpolo reprezentacija Hrvatske jedna je od najuspješnijih reprezentacija na svijetu te uz Srbiju i Crnu Goru vrlo uspješno nastavlja jugoslavensku vaterpolsku tradiciju. Do sada je osvojila 13 medalja s velikih natjecanja. Ima jedno olimpijsko zlato te je osvajač svjetskog (2017.) i europskog (2010.) prvenstva.
Veslanje
Vidi
Literatura
- Jareb, Mario. Temelj suvremenoga hrvatskog športa : Hrvatski akademski športski klub (1903-1945). // Hrvatska revija = Croatian review = Kroatische Rundschau = La revista croata : časopis Matice hrvatske, Obnovljeni tečaj 5 (2005.), 4 ; str. 102. – 114.
Izvor
- ↑ Kanu klub Končar Božidar Pažur: Povijest kanu kluba Končar
- ↑ Kuglanje u Hrvatskoj
|