Flamenco

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Flamenko (španjolski: Flamenco) je španjolski glazbeni žanr kojeg karakteriziraju snažan, ritmički ton (toque), popraćen podjednako izražajnom pjesmom (cante) i koji se često izvodi zajedno s jednako strastvenim stilom plesa kojeg karakteriziraju snažna i graciozna izvedba s često složenim radom ruku i nogu (baile).

Flamenko je jedan od muzičkih fenomena koji je, unatoč svojim pučkim korijenima, nadživio modu usmjeravanu od onih koji stvaraju glazbeni "ukus" mnoštva. Svojom snagom pronalazi sljedbenike van Španjolske. To je živa umjetnost koja upija tendencije svake vrste bez gubljenja vlastite osobnosti. Glavna karekteristika flamenka je povezanost s publikom koja, najčešče, reagira emotivno.

Flamenko se izvodi tijekom vjerskih festivala, rituala, crkvenih ceremonija i privatnih slavlja. Značajni je dio identiteta mnogih društvenih skupina, osobito španjolskih Roma (gitanos) koji su odigrali ključnu ulogu u njegovom razvoju. Zbog toga se često naziva i „ciganskom umjetnošću”. Flamenko se danas prenosi u okviru obitelji, društvenih skupina i flamenko klubova, koji zajedno imaju presudnu ulogu u njegovom očuvanju i širenju[1].

Plesačica u tradicionalnoh flamanko haljini (traje de flamenca)
José Villegas Cordero, Andaluzijski ples 1893.
Karakteristična flamenko uzlazna frigijska ljestvica

Etimologija riječi flamenco

Flamenko plesačica Belén Maya

Flamenko je do prije nekih sto pedeset godina bio rubna kultura u tadašnjem španjolskom društvu i kao takav nezanimljiv za ostavljanje bilo kakvog traga u pisanoj riječi. Prvi pisci koji pokazuju bilo kakvo zanimanje za temu pojavljuju se u 19. stoljeću. Zbog premalo kontakata unutar flamenka nisu bili dobro upoznati s trenutnim strujanjima unutar žanra. Tadašnji izvođači i znalci bili su u pravilu nepismeni ljudi koji su komunicirali usmenim putem. Zbog svega toga danas postoji mnoštvo nejasnoća i različitih teorija o postanku riječi „flamenko”.

U rječniku Španjolske Kraljevske Akademije postoje različita značenja riječi „flamenko”. Doslovan prijevod jednog od njih bi bio: "Kaže se za izvjesna sociokulturološka manifestiranja općenito povezana sa španjolskim Romima, a posebice andaluzijskim." Također su zanimljiva objašnjenja: "porijeklom iz Flandrije" i "netko ili nešto što je povezano s tom povijesnom europskom regijom".

Odlike

Smatra se kako flamenko potječe iz Andaluzije, ali podjednako stari korijeni se mogu naći i u drugim španjolskim pokrajinama kao što su Murcia i Extremadura.

Cante je vokalni izričaj flamenka koji pjevaju podjednako i muškarci i žene, uglavnom sjedeći i bez pratećih vokala. Skala emocija, od tuge, radosti, tragičnosti do sreće i straha, postiže se iskrenom jednostavnošću kratkih stihova.

Baile je plesna strast udvaranja koja se izražava opisivanjem raznolikih situacija, od tuge do radosti. Tehnika je složena i ovisi o spolu izvođača, te se muškarci služe snažnijom uporabom stopala, a žene nježnijim i senzualnijim pokretima.

Toque je umjetnost sviranja gitare koja je prevazišla izvornu ulogu praćenja pjesme i plesa[1]. Ostala glazbena pratnja flamenka su kastanjete, pljeskanje rukama i lupanje stopalima o tlo.

Vrste

Glazbeni pravci flamenca u Španjolskoj zovu se palos. Poredak abecednim redom:

Alboreá | Alegrías | Bambera | Bulerías | Cabales | Campanilleros | Cantiña | Caña | Caracoles | Carcelera | Cartagenera | Colombiana | Corrido gitano | Debla | Fandango | Fandanguillo | Farruca | Galeras | Garrotín | Granaína | Guajira | Jabera | Jota Flamenca | Liviana | Malagueña | Mariana-Flamenco | Martinete | Media | Media Granaína | Milonga | Minera | Mirabrás | Nana - Flamenco| Petenera | Polo-Flamenco | Romance | Romera | Rondeña | Rumba | Saeta | Seguiriya ili Siguiriya | Serrana | Sevillana | Soleá | Tango | Tanguillo | Taranta | Taranta ili Taranto | Tiento | Toná | Trillera | Verdiales | Vidalita | Zambra | Zorongo

Najpoznatiji umjetnici

  • Camarón de la Isla - smatran među najvećim dijelom specijalizirane kritike najboljim pjevačem flamenca u povijesti.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Flamenco na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 7. studenog 2012.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Flamenco&oldid=279962"