Baška Voda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Baška Voda je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Smještena je na središnjem dijelu hrvatske obale Jadranskoga mora, u srednjoj Dalmaciji, 48 km južno od Splita, na zapadnom dijelu Makarskog primorja, a u podnožju masiva planine Biokovo (43° 21' sjeverne zemljopisne širine i 16° 57' istočne zemljopisne dužine).

Nekad naselje težaka i ribara, trgovaca i pomoraca, Baška Voda je izrasla u suvremeno turističko mjesto sa svim sadržajima i obilježjima malog mediteranskog gradića.

Baška Voda — riva predvečer
Pogled na Bašku Vodu i Baško Polje

Općinska naselja

U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006.), to su: Bast, Baška Voda, Bratuš, Krvavica i Promajna.

Na području općine se nalaze još i turističko naselje Baško Polje te selo Topići. Nekoć glasovito lječilište "Dječje selo" pored Promajne, u koje su dolazila djeca s respiratornim problemima iz bivše Jugoslavije i inozemstva, nakon Domovinskog rata je zapušteno.[1]

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Baška Voda ima 2.775 stanovnika.[2] Većina stanovništva su Hrvati s 96,18%,[3] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 91,03% čine pripadnici katoličke vjere.[4]

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Baška Voda imala je 2.924 stanovnika:

Nacionalni sastav (2001.)

Uprava

Načelnik Baške Vode je Josko Roščić iz redova Hrvatske demokratske zajednice.

Gospodarstvo

U Baškoj Vodi, kao i u ostalim mjestima općine, nalaze se brojni hoteli, privatni pansioni, kampovi i apartmanska naselja. Glavna djelatnost lokalnog stanovništva je turizam. Za vrijeme turističke sezone u Općini Baška Voda boravi najveći broj turista od svih turističkih mjesta Makarske rivijere.[5]

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Crkvica sv. Lovre

U podmorju je podmorsko arheološko nalazište, zaštićeno kulturno dobro, svjedočanstvo da je Baška Voda jedna od rijetkih luka na južnom Jadranu s kontinuitetom korištenja od prapovijesti do kasne antike.[7]

Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre, sagrađena 1750. godine na temeljima antičke građevine. Godine 1889. gradi se crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu. Stotinjak godina nakon izgradnje, sasvim obnovljena crkva sv. Nikole dobila je vrijedne vitraje Josipa Botterija Dinija (1987.) i slikane postaje Križnoga puta Josipa Bifela (1988.). Uz crkvu je sagrađen zvonik (1991.) i župni dvor (po projektu Ante Rožića), koji čuva vrijednu zbirku etnografskih i sakralnih predmeta.

Baška Voda se diči i dvjema značajnim muzejskim zbirkama u staroj jezgri mjesta: arheološkom zbirkom u vlasništvu Općine i iznimno bogatom i kvalitetnom malakološkom zbirkom u vlasništvu obitelji Jurišić i Akčić. Od ostale kulturne baštine izdvaja se kapelica Gospe od Začeća (1860.) i kapelica Dušama Čistilišta na predjelu Rogač (1917.), u kamenu isklesane glave domaćih žena na kući autora Zane Jurišića (1922.), brončani spomenik poginulima u 2. svjetskom ratu na predjelu Gradina (Nuklearni, 1980.), kameni spomenik pomorskog desanta iz 2. svjetskoga rata na Baškom Polju (1984.), brončani kip baškovoškoga zaštitnika sv. Nikole (Mladen Mikulin, 1999.) na ulazu u lučicu, te moderni spomenik "Hrvatska jedra" (Marko Gugić, 2005.) na Puntinu.

Brončani kip baškovoškoga zaštitnika
sv. Nikole

Naselje Bast, koje se nalazi 3 km sjeveroistočno od Baške Vode, krase crkvica sv. Roka iz 15 stoljeća u gotičkom stilu i kasnobarokna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1636. godine, koja krajem 19. stoljeća dobiva nove mramorne oltare (J. Barišković). Oko crkve se nalazi staro groblje na kojem su najzanimljivije četiri nadgrobne ploče s uklesanim štitovima, mačevima i polumjesecom (14. i 15. stoljeće). Sjeverno od sela nalazi se arheološko nalazište te kapelice sv. Ilije (1896./2000.) i sv. Nikole (1926.), a kod izvora Smokvena (Grebišće) nalazi se ornamentima ukrašen stećak sljemenjak (13.-15. stoljeće).

U Promajni središtem mjesta dominira zvonik i prostrana crkva Svih Svetih, izgrađena 1999. godine.

Obrazovanje

U Baškoj Vodi se nalazi osnovna škola "Bariša Granić Meštar", koja ima tristotinjak učenika.

Kultura

Big band Baška Voda mladi je orkestar osnovan 1998. godine pod nazivom Općinska glazba Baška Voda, kao sastav mladih glazbenika amatera. Od tada je kroz sudjelovanje u radu Glazbe preko 100 članova steklo glazbeno iskustvo. 2005.god. u Baškoj Vodi otvoren je područni odjel glazbene škole što znatno pomaže podizanju kvalitete rada orkestra iz dana u dan, te orkestar 2008.god. počima djelovati kao Big band, sa repertoarom zabavne i jazz glazbe. Okosnicu orkestra čine polaznici glazbene škole, a sadrži instrumente klasičnog jazz sastava: 4 trube, 4 trombona, 5 saksofona, klavir, gitara, bas i udaraljke. Od osnivanja pa do danas orkestar vodi kapelnik Božo Škarica, trubač, čiji su rad i zalaganje najviše pridonijeli uspjesima glazbe. Danas u radu glazbe sudjeluje 30 aktivnih članova koji izvode uglavnom jazz klasike te zabavne i plesne hitove poznatih svjetskih skladatelja (Jerry Grey, Jerome Kern, Ray Charles, Glenn Miller...). Osim mnogobrojnih nastupa po Splitsko-dalmatinskoj županiji, valja izdvojiti nastupe u Dubrovniku, Zagrebu, Đakovu, Slovačkoj, Mađarskoj...

Galerija

Šport

Izvori

  1. "Koncesija za Dječje selo na 40 godina"
  2. Pogrješka u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor popis
  3. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  4. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. Na Makarskoj rivijeri gotovo četiri milijuna noćenja, mint.hr
  6. Karlo Jurišić (1983): Akčić Jurišić, Ivan (Don Zuanne Accich), Hrvatski biografski leksikon, LZMK
  7. Baška Voda, Podmorsko arheološko nalazište Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 29. travnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.

Vanjske poveznice


P parthenon.svg Nedovršeni članak Baška Voda koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.