Makarska

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Makarska
140px
Zastava grada Makarske
80px
Grb grada Makarske
Makarska from port.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 40.00 km2
 - gradskog naselja 28,00 km2
Nadmorska visina 7 mnm
 - najveća 350 mnm
 - najmanja 0 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 13.834 stan.
 - ukupna gustoća 350 stan./km2
 - gradsko naselje 13.426 stan.
 - gradsko naselje gustoća 480 stan./km2
 - Makarsko primorje 26.022 stan.
Gradonačelnik Zoran Paunović (SDP)
Gradsko vijeće
 - predsjednik dr. Marko Ožić-Bebek (HDZ)
 - broj članova 17 članova
Gradska naselja Makarska, Veliko Brdo
Dan grada 24. listopada
Zaštitnik Sveti Klement
Poštanski broj 21300
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Službena stranica www.makarska.hr
Zemljovid
Makarska na karti Hrvatska
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Hrvatske
Makarska na karti Splitsko-dalmatinska županija
Makarska
Makarska
Makarska na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja (poznato pod imenom, Makarska rivijera), mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo ima 13.834 stanovnika.[1]

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Ime

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.[2][3]

Zemljopisni položaj

položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije
pogled s Biokova

Makarska je smještena u srednjoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18.9°C.

Povijest

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika

Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima.

Općina Grada Makarske

Među članovima Graskog vijeća u Makarskoj bila je i Hloverka Novak Srzić (HSLS).


Izbori

Izbori 2017. Godine

Najviše glasova je osvojio HDZ. Za gradonačelnika izabran je Jure Brkan.

Izbori 2013. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Tonči Bilić.

Izbori 2005. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Siniša Srzić (nezavisni kandidat).

Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić (SDP), ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika Siniše Srzića (nezavisnog kandidata) u HSLS.

Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog.

Za gradonačelnika grada imenovan je dr. Marko Ožić Bebek (HDZ).

Crvena polupodmornica u makarskoj luci kao turistička atrakcija

Gospodarstvo

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija

Popis 2021.

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Makarska ima 13.834 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,43%,[4] a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.[5]

Popis 2001.

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13.381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13.716 stanovnika.

Popis 1991.

Kultura

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement. Makarska ima svoje starogradske plesove: điger i tempet.[6] U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Iz Makarske dolazi glazbeni sastav Zbunjeni.

Manifestacije koje se održavaju u Makarskoj su:

Poznate osobe

Šport

  • Atletski klub "Sveti Marko"
  • Badminton klub "Arka"
  • Biciklistički klub "Makarska"
  • Boćarski klub "Makarska"
  • Jedriličarski klub "Bura"
  • Klub jedrenja na dasci "Jedro"
  • Judo klub "Biokovo"
  • Kickboxing klub "Mawashi"
  • Košarkaški klub "Amfora"
  • Pomorsko športsko ribolovno društvo "Arbun"
  • Rukometni klub "Kingtrade"
  • Ženski rukometni klub "Makarska"
  • Šahovski klub "Makarska"
  • Tenis klub "Makarska"
  • Vatrepolo klub "Galeb"
  • Veslački klub "Biokovo"

0 0


1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom Makarska International Championship.

Obrazovanje

Osnovne škole

  • Osnovna škola oca Petra Perice
  • Osnovna škola Stjepana Ivičevića
  • Osnovna glazbena škola

Srednje škole

  • Srednja strukovna škola
  • Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
  • Srednja glazbena škola

Znamenitosti

Zanimljivosti

Prosječna visina sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka 2019. godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.[15]

Gradovi prijatelji

Gradovi odnosno općine s kojima su potpisani sporazumi o prijateljstvu i suradnji potpisani su:[16]

Gradovi s kojima Grad Makarska također njeguje prijateljske odnose su:[16]

U sklopu projekta Cittaslow razmatra se uspostava bratimljenja s talijanskim gradićem Città Sant'Angelom.[17]

Galerija

Panoramski pogled na Makarsku

  • Kačićev trg

  • Gradsko poglavarstvo

  • Park na Osejavi

  • Franjevački samostan

  • Spomenik dr. Franji Tuđmanu na Šetnici

  • Spomenik Revolucije

  • Makarska riva

  • Vatrogasni dom

  • Pogled na Biokovo sa Sportskog centra

  • Luka

  • Makarska

  • Jadranska magistrala blizu Makarske

Izvori

  1. ↑ "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2011.
  2. ↑ Večernjakova blogosfera - Gastronomske bajke, Veljko Barbieri Puževi iz feničkog mita, lipanj 2011., preuzeto 22. listopada 2012.
  3. ↑ Nacional KUHARSKI KANCONIJER Fenički grimiz iz volkove kućice
  4. ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  6. ↑ O nama. FA Tempet na Facebooku. Pristupljeno 23. lipnja 2023.
  7. ↑ Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
  8. ↑ Zadarski list
  9. ↑ (nje.) Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann, ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.
  10. ↑ (nje.) S. Cella: Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.
  11. ↑ O. Franić/IvoR: Makarsko primorje, Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.
  12. ↑ MD: JADRANSKA ULICA Udruga mART oslikava mural posvećen Zlatici Rici. Makarska danas. 4. ožujka 2022. Pristupljeno 4. ožujka 2022.
  13. ↑ In memoriam Zlatica Rica 2008 2019 Kanal Makarske televizije na YouTubeu
  14. ↑ Foton - MALT - In memoriam Zlatica Rica 2008. — 2019., Facebook.
  15. ↑ caportal.net, "Makarani i Imoćani viši od Čapljinaca", objavljeno 24. travnja 2019., pristupljeno 26. kolovoza 2019.
  16. ↑ 16,0 16,1 Gradovi prijatelji. Grad Makarska. Pristupljeno 29. srpnja 2023.
  17. ↑ (tal.) Luca Speranza: Città Sant'Angelo guarda all'Europa e si prepara al gemellaggio con Makarska . Il Pescara. 14. ožujka 2023. Pristupljeno 29. srpnja 2023.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Makarska


v • r • u
Makarsko primorje
Kamen Brela 03.jpg
v • r • u
Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar • Imotski • Kaštela • Komiža • Makarska • Omiš • Sinj • Solin • Split • Stari Grad • Supetar • Trilj • Trogir • Vis • Vrgorac • Vrlika

Općine

Baška Voda • Bol • Brela • Cista Provo • Dicmo • Dugi Rat • Dugopolje • Gradac • Hrvace • Jelsa • Klis • Lećevica • Lokvičići • Lovreć • Marina • Milna • Muć • Nerežišća • Okrug • Otok • Podbablje • Podgora • Podstrana • Postira • Prgomet • Primorski Dolac • Proložac • Pučišća • Runovići • Seget • Selca • Sućuraj • Sutivan • Šestanovac • Šolta • Tučepi • Zadvarje • Zagvozd • Zmijavci

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Makarska&oldid=520618"