Toggle menu
309,3 tis.
63
18
535,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bošnjaci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Bošnjaci. Za druga značenja pogledajte Bošnjaci (razdvojba).
Bošnjaci
Ukupno pripadnika
od 2,4 do 4,4 milijuna (procjena)
Značajna područja naseljavanja
Bosna i Hercegovina oko 2 185 055 [1][2]
Srbija 172 087 (2002.) [3][4]
SAD 98 766 [5]
Austrija 95 007 (2006.)
Njemačka 80 000 (2005.) [6]
Švedska 53 918 (2004.) [7]
Crna Gora 48 184 (2003.) [8]
Hrvatska 31 479 (2011.) [9]
Švicarska 23 457 (2000.) [10]
Slovenija 21 542 (2002.) [11]
Australija 18 000 (2001.)
Turska 17 627
Sjeverna Makedonija 17 018 (2002.) [12]
Norveška 15 216 (2006.)
Kanada 12 185 (2001.)
Belgija 4000 (2002.) [13]
Španjolska 2038 (2006.) [14]
Drugdje u svijetu više od 100 000 (procjena)
Jezik
Bošnjački jezik
Vjera
90 % sunitski muslimani, 10 % ateisti [nedostaje izvor]
Povezane etničke grupe
Slaveni
Južni Slaveni

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori. Ima ih oko 3 milijuna, od toga oko 2 milijuna u Bosni i Hercegovini, a velik broj Bošnjaka živi u Turskoj, približno 350 000. Pripadaju islamskom civilizacijskom krugu, a potječu od islamiziranoga pučanstva srednjovjekovne Bosne, kao i susjednih država i područja koja su bila dulje vremena pod turskom upravom:

Povijest

Izvorno ime Bošnjanin (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvotno označuje jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice. U početcima osmanske vladavine Bošnjak (turcizirano povijesno Bošnjanin) ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, dok se izraz Bosnalu odnosio na islamizirano domaće pučanstvo.

Potom, za ustaljene turske vlasti, riječ Bošnjak označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne (Bošnjak-milleti), pa i izraz Bošnjak-kavmi znači samo bošnjački narod za što je prikladniji bio naziv Bošnjak-taifesi, koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnosnom ili plemenskom značenju.[15]

U popisima stanovništva nakon Drugog svjetskog rata prikazani su pod različitim imenima: 1948. kao "neopredijeljeni muslimani", 1953. kao "Jugoslaveni neopredijeljeni", 1961. kao "Muslimani (etnička pripadnost)", a 1971., 1981. i 1991., nakon potpunog priznanja statusa zasebnog naroda, kao "Muslimani". Nakon raspada SFRJ i neovisnosti Bosne i Hercegovine kao u 1990-ima, prihvatili su i službeno etnonim Bošnjaci.[16]

Broj Bošnjaka i njihov udio u bivšoj SFRJ 1948. – 1991.

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 788.403 (30,7 %) 891.800 (31,3 %) 842.248 (25,7 %) 1.482.430 (39,6 %) 1.630.033 (39,5 %) 1.905.829 (43,7 %)
SR Crna Gora 387 (0,0 %) 8396 (2 %) 30.655 (6,5 %) 70.236 (13,3 %) 78.080 (13,4 %) 89.614 (14,6 %)
SR Hrvatska 1077 (0,1 %) 16.185 (0,4 %) 3113 (0,1 %) 18.457 (0,4 %) 23.740 (0,5 %) 43.469 (0,9% )
SR Makedonija 1560 (0,1 %) 1591 (0,1 %) 3002 (0,3 %) 1248 (0,1 %) 39.512 (2,1 %) 35.256 (1,7 %)
SR Slovenija 179 (0,0 %) 1617 (0,1 %) 465 (0,0 %) 3197 (0,2 %) 13.425 (0,7 %) 26.867 (1,4 %)
SR Srbija 17.315 (0,3 %) 79.109 (1,1 %) 93.457 (1,2 %) 154.364 (1,8 %) 215.166 (2,3 %) 246.411 (2,5 %)
SFR Jugoslavija 808.921 (5,1 %) 998.698 (5,9 %) 972.940 (5,2 %) 1.729.932 (8,4 %) 1.999.957 (8,9 %) 2.347.446 (10,0 %)

Povezani članci

Izvori