Zadvarje
| Zadvarje | |
|---|---|
Zadvarje na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik općine | Ivan Krželj (Nezavisna lista) |
| Naselja u sastavu općine | Zadvarje Zaseoci: Dubci, Kraljevac [1], Krnići, Krželji, Pejkovići, Potpoletnica, Santrići |
| Površina | 13,40 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 289 |
| Poštanski broj | 21255 |
Državna cesta D39 u Zadvarju
| |
.gif){kind=link}
Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Općinska naselja
Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).
Zemljopis
Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.
Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.
Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.
Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.
Stanovništvo
Popis 2011.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289[2] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31%[3], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.[4]
U 1991. povećano za dio područja naselja Katunâ, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podatci su sadržani u naselju Žeževici, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.
Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97%).
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:920 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:30 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 371 bar:1869 from:0 till: 0 bar:1880 from:0 till: 455 bar:1890 from:0 till: 233 bar:1900 from:0 till: 543 bar:1910 from:0 till: 695 bar:1921 from:0 till: 803 bar:1931 from:0 till: 920 bar:1948 from:0 till: 744 bar:1953 from:0 till: 719 bar:1961 from:0 till: 597 bar:1971 from:0 till: 431 bar:1981 from:0 till: 317 bar:1991 from:0 till: 292 bar:2001 from:0 till: 277
PlotData=
bar:1857 at: 371 fontsize:S text: 371 shift:(-10,5) bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1880 at: 455 fontsize:S text: 455 shift:(-10,5) bar:1890 at: 233 fontsize:S text: 233 shift:(-10,5) bar:1900 at: 543 fontsize:S text: 543 shift:(-10,5) bar:1910 at: 695 fontsize:S text: 695 shift:(-10,5) bar:1921 at: 803 fontsize:S text: 803 shift:(-10,5) bar:1931 at: 920 fontsize:S text: 920 shift:(-10,5) bar:1948 at: 744 fontsize:S text: 744 shift:(-10,5) bar:1953 at: 719 fontsize:S text: 719 shift:(-10,5) bar:1961 at: 597 fontsize:S text: 597 shift:(-10,5) bar:1971 at: 431 fontsize:S text: 431 shift:(-10,5) bar:1981 at: 317 fontsize:S text: 317 shift:(-10,5) bar:1991 at: 292 fontsize:S text: 292 shift:(-10,5) bar:2001 at: 277 fontsize:S text: 277 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Povijest
Pored Zadvarja prolazi prometnica koja je važna još od starog vijeka. Vrela ga prvi put spominju 1408. godine. Tad je Zadvarje bilo u posjedu bosanskog kralja i njemu odanih velikaša. U to je vrijeme jednim od od središta župe Radobilje, koja se prostire na lijevoj obali Cetine. Do 1460-ih gospodar je bosanski herceg Stipan Vukčić-Kosača. Poslije njegove smrti područje je na kratko došlo i u mletački posjed. Do prije 1482. godine završena je zadvarska tvrđava u današnjem obliku. Poljički statut iz 1482. godine ju spominje kao 'Grad'. Podignuta je radi obrane od sve češćih i snažnjih turskih provala. Otad je prostor Radobilje i Zadvarja dugo bio ničija zemlja, premda ga je Osmansko Carstvo prisvajalo i vodilo u svojim poreznim popisima stanovništva (defterima). Zadvarje je od oko 1503. godine bilo neprijeporno pod osmanskom vlašću, nakon što je duže godina prostor Radobilje bio ničija zemlja. Sa zadvarske tvrđave i još nekih utvrđenih objekata nadziralo se karavanski put, danas sačuvan na južnim padinama ispod tvrđave, kao i na nekoliko mjesta pokraj izvora. Vrela bilježe da oko 1624. da Zadvarje čini utvrda bez podgrađa s malobrojnim slabonaseljenim elima okolo. Turci su zadvarsku tvrđavu dodatno ojačali. U drugoj polovici 16. stoljeća napravili su kružnu građevinu na spoju južnog i zapadnog bedema te ojačali sjeverni bedem. Tih desetljeća Osmanlije su ojačavali svoje položaje u Dalmaciji. Tada su vjerojatno sagradili manje kule na stijenama zapadno od tvrđave (Kula i Kuletina).[6] Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).[7] Na blagdan sv. Bartula (24. kolovoza) 1646. godine, Zadvarje je kršćanskom pobjedom u bitci nakon dugo vremena bilo oslobođeno turske vlasti. Poslije je sklopljen mir nakon čega su se Turci opet vratili u tvrđavu. Konačno je Zadvarje oslobođeno 1684., a 1685. godine pretrpilo je tešku višednevnu osmansku opsadu.[6]
Uprava
Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovca. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice.[8]
Gospodarstvo
U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.
Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.
Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni.[9]
Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.
Kultura
Zadvarski šušur, ljetna kulturno-zabavna manifestacija. U programu su dramske predstave, projekcije filmova, izložba fotografija, predstavljanja knjiga, Zadvarska noć, koncerti, klapski susret Zadvarju, gradu na kamenu.[10]
Poznate osobe
- Mladen Bajić - državni odvjetnik RH, podrijetlom iz zaseoka Potpoletnice
- Tedi Spalato - hrv. glazbenik, pravim imenom Tadija Bajić, podrijetlom iz Potpoletnice
- dr. Ante Čizmić - hrv. neuropsihijatar
- Lovre Pejković - bivši pomoćnik ministra obnove i razvitka RH te predstojnik vladinog ureda za prognanike i izbjeglice
- Ivo Pervan - hrv. fotograf
- Branko Kovačević - hrv. slikar
- Frane Krnić - hrv. diplomat
- Miro Radalj - hrv. književnik
- Marijo Krnić - hrv. glazbenik
- Ivo Čizmić - hrv. automobilist
Spomenici i znamenitosti
U Zadvarju se nalazi Hidroelektrana Kraljevac, izgrađena 1912. godine, čime je Zadvarje dobilo struju prije Splita.
Koncem lipnja 2023. završena je 1. faza izgradnje Šetnice Zadvarje i dovršavaju se radovi na uređenju prvih četiriju od sedam planiranih vidikovaca te pješačkom stazom iznad kanjona. Svaki vidikovac ima metalnu ogradu na kojoj je broj koji označava visinu nad kanjonom. [11]
Izvori
- ↑ "Sve do iza rata Makarska je struju dobivala iz agregata na peškariji", Makarska kronika, 29. srpnja 2008.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ 6,0 6,1 Ivan Alduk: Zadvarje: Pamti se bijeg Turaka od Splićanina Augustina Tartaglie Dalmatinski portal. 20. siječnja 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2020.
- ↑ Grga Novak - Povijest Dalmacije
- ↑ "Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
- ↑ "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu", Vjesnik, 30. srpnja 2008.
- ↑ D.D.: “ZADVARJU, GRADU NA KAMENU” Druga smotra klapa održat će se 7. srpnja kao uvod u 8. Zadvarski šušur Dalmacija danas. 27. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.
- ↑ D.D.: NIČE NOVA ATRAKCIJA U DALMATINSKOM ZALEĐU Od sada možete stajati nad 150 metara visokim kanjonom i gledati veličanstvene slapove. Dalmacija danas. 26. lipnja 2023. Pristupljeno 1. srpnja 2023.
Vanjske poveznice