Škola umjetničkih zanata u Weimaru – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Škola umjetničkih zanata velikog vojvodstva Sachsen-Weimar (njemački: Großherzoglich-Sächsische Kunstgewerbeschule Weimar) je privatna umjetnička škola, osnovana 1. travnja 1908. god. na inicijativu belgijskog secesijskog arhitekta van de Veldea (1863.-1957.) i vojvode Wilhelma Ernsta od Sachsen-Weimara u gradu Weimaru. Kao takva, djelovala je sve do 30. rujna 1915. godine zbog početka Prvog svjetskog rata.

Sama građevina ima dva krila. Zapadno krilo s pročeljem u obliku potkovice je bila Škola s privatnim studijem van de Veldea u potkrovlju, a istočno je bilo kiparska školom s privatnim studijem kipara Adolfa Brütta.

U ovoj zgradi 1919. god. Walter Gropius osniva slavnu školu za umjetnost i dizajn, Bauhaus. Središnje stubište, koja je prekrasnim zidnim slikama ukrasio Oskar Schlemmer, je bilo mjesto prve Bauhaus izložbe 1923. god. Bauhaus je djelovao u ovoj zgradi do njenog seljenja u novosagrađenu zgradu u Dessau 1925. god.

Otto Banning (1883.-1959.) 1926. god. sve Weimarske umjetničke institucije spaja u Državno sveučilište umjetnosti i arhitekture ( Staatlichen Hochschule für Handwerk und Baukunst) ili ukratko Bauhochschule. Nakon nacističkog direktora Paula Schultze-Naumburga (od 1. travnja 1930.), 1940. god. direktor postaje Gerd Offenberg (189.7-1987.) kada postaje Škola arhitekture i likovnih umjetnosti u skloopu tehničkih fakulteta. Od 1945.-51. god. pod vodstvom je Hermanna Hensel (1905.-1995.)kao Škola arhitekture i građevinarstva. Restrukturirana je u širokom rasponu od političkih promjena 1989. do 17. svibnja 1996. god. kada dobiva naziv Bauhaus Sveučilište Weimaru.

Ova bivša školska zgrada Bauhausa je danas jedna od zgrada Sveučilišta Bauhaus i od 1996. god. UNESCO-va svjetska baština, zajedno s drugim zgradama Bauhausa u Weimaru i Dessau.

Vanjske poveznice

Henry van de Velde u Weimaru od 1902.-1917. sa www.thueringen.de (PDF; 2,75 MB) (njem.)
Sveučilište Bauhaus u Weimaru (njem.)

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kunstgewerbeschulbau (Van-de-Velde-Bau)

v • r • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (43)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]