Toggle search
Toggle menu
242,4 tis.
116
19
636,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Škola umjetničkih zanata u Weimaru

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Bauhaus i pripadajuća mjesta u Weimaru i Dessau
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Bauhaus i pripadajuća mjesta u Weimaru i Dessau
Datoteka:Flag of Germany.svg Njemačka


Lokacija Weimara u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/729 UNESCO

Škola umjetničkih zanata velikog vojvodstva Sachsen-Weimar (njemački: Großherzoglich-Sächsische Kunstgewerbeschule Weimar) je privatna umjetnička škola, osnovana 1. travnja 1908. god. na inicijativu belgijskog secesijskog arhitekta van de Veldea (1863.-1957.) i vojvode Wilhelma Ernsta od Sachsen-Weimara u gradu Weimaru. Kao takva, djelovala je sve do 30. rujna 1915. godine zbog početka Prvog svjetskog rata.

Datoteka:Van-de-Velde-Bau in Weimar (Südgiebel).jpg
Pročelje škole umjetničkih zanata s Van der Veldeovim studijem u potkrovlju
Datoteka:Van-de-Velde-Bau (Treppenfresko von O.Schlemmer).jpg
Freska Oskara Schlemmera u stubištu zgrade

Sama građevina ima dva krila. Zapadno krilo s pročeljem u obliku potkovice je bila Škola s privatnim studijem van de Veldea u potkrovlju, a istočno je bilo kiparska školom s privatnim studijem kipara Adolfa Brütta.

U ovoj zgradi 1919. god. Walter Gropius osniva slavnu školu za umjetnost i dizajn, Bauhaus. Središnje stubište, koja je prekrasnim zidnim slikama ukrasio Oskar Schlemmer, je bilo mjesto prve Bauhaus izložbe 1923. god. Bauhaus je djelovao u ovoj zgradi do njenog seljenja u novosagrađenu zgradu u Dessau 1925. god.

Otto Banning (1883.-1959.) 1926. god. sve Weimarske umjetničke institucije spaja u Državno sveučilište umjetnosti i arhitekture ( Staatlichen Hochschule für Handwerk und Baukunst) ili ukratko Bauhochschule. Nakon nacističkog direktora Paula Schultze-Naumburga (od 1. travnja 1930.), 1940. god. direktor postaje Gerd Offenberg (189.7-1987.) kada postaje Škola arhitekture i likovnih umjetnosti u skloopu tehničkih fakulteta. Od 1945.-51. god. pod vodstvom je Hermanna Hensel (1905.-1995.)kao Škola arhitekture i građevinarstva. Restrukturirana je u širokom rasponu od političkih promjena 1989. do 17. svibnja 1996. god. kada dobiva naziv Bauhaus Sveučilište Weimaru.

Ova bivša školska zgrada Bauhausa je danas jedna od zgrada Sveučilišta Bauhaus i od 1996. god. UNESCO-va svjetska baština, zajedno s drugim zgradama Bauhausa u Weimaru i Dessau.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Pogreška pri izradbi sličice: U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kunstgewerbeschulbau (Van-de-Velde-Bau)
v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Škola_umjetničkih_zanata_u_Weimaru&oldid=588496"