Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Djela Antonia Gaudija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Antoni Gaudí je katalonski arhitekt koji je stvarao u stilu art nouveau, a proslavio se svojim jedinstvenim arhitektonskim stilom i originalnim građevinama.

Njegova djela, koja se većinom nalaze u Barceloni ili u njezinoj neposrednoj blizini, svjedoče o njegovom iznimnom kreativnom doprinosu razvoju arhitekture i tehnologija izgradnje krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ti spomenici predstavljaju eklektični, kao i vrlo osobni stil umjetnika koji je dobio odriješene ruke u dizajniranju vrtova, skulptura i sveukupne dekorativne umjetnosti na građevinama.

Sedam njegovih djela pripada UNESCO-voj svjetskoj baštini: Casa Vicens, fasada crkve Sagrada Família s motivom Rođenja Kristova te kripta iste crkve, zatim Casa Batlló, kripta u naselju Colònia Güell, kao i ranije upisana djela Casa Milà, Parc Güell i Palau Güell.

Popis djela

Originalni nacrt nedovršene crkve u naselju Colònia Güell
Ime Fotografija Lokacija Godina izgradnje Koordinate
Sagrada Família Barcelona 1882.- 41°24′13″N 2°10′28″E / 41.40361°N 2.17444°E / 41.40361; 2.17444 (Sagrada Familia)
Episkopalna palača u Astorgi Astorga (León) 1883.-1913. 42°27′28″N 6°03′21″W / 42.45778°N 6.05583°W / 42.45778; -6.05583 (Episcopal Palace of Astorga)
Casa Vicens Barcelona 1883.-1888. 41°24′13″N 2°09′04″E / 41.40361°N 2.15111°E / 41.40361; 2.15111 (Casa Vicens)
Parc Güell Barcelona 1883.-1888. 41°24′49″N 2°09′10″E / 41.41361°N 2.15278°E / 41.41361; 2.15278 (Park Güell)
Palau Güell Barcelona 1885.-1890. 41°22′44″N 2°10′27″E / 41.37889°N 2.17417°E / 41.37889; 2.17417 (Palau Güell)
Casa Calvet Barcelona 1888.-1900. 41°23′27″N 2°10′23″E / 41.39083°N 2.17306°E / 41.39083; 2.17306 (Casa Calvet)
El Capricho Comillas (Kantabrija) 1889.-
Casa Botines León 1891.- 42°35′54″N 5°34′14″W / 42.59833°N 5.57056°W / 42.59833; -5.57056 (Casa Botines)
Toranj Bellesguard Barcelona 1900.-1909. 41°24′34″N 2°07′37″E / 41.40944°N 2.12694°E / 41.40944; 2.12694 (Bellesguard's Tower)
Casa Milà Barcelona 1905.-1907. 41°23′43″N 2°09′42″E / 41.39528°N 2.16167°E / 41.39528; 2.16167 (Casa Milà)
Casa Batlló Barcelona 1905.-1907. 41°23′30″N 2°09′54″E / 41.39167°N 2.165°E / 41.39167; 2.165 (Casa Batlló)
Kripta u naselju Colònia Güell Santa Coloma de Cervelló
(Barcelona) 		1908.-1914. 41°21′49″N 2°1′41″E / 41.36361°N 2.02806°E / 41.36361; 2.02806 (Church of Colònia Güell)

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Djela_Antonia_Gaudija&oldid=479912"