Hrvatski vladari

»Hrvatski kraljevi« preusmjerava ovamo. Za istoimenu seriju, pogledajte Hrvatski kraljevi (serija).

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Rana hrvatska srednjovjekovna država

Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. – 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.

Hrvatski knezovi (do 925.)

Podrobniji članak o temi: Hrvatski knezovi

Panonska Hrvatska Vladar Vladavina Napomena Vojnomir 791. – oko 810. Ljudevit Posavski oko 810. – 823. nećak kneza Borne Ratimir 829. – 838. Braslav 880. – oko 896.

Primorska Hrvatska Vladar Vladavina Napomena Radoslav, Kuber, Porga kraj 7. stoljeća, 8. st. Višeslav druga polovica 8. st. – oko 803. Borna oko 810. – 821. vazal franačkog cara Karla Velikog Vladislav 821. – 835. Po nekima vladao do 823. Ljudemisl 823.? – 835.? Po nekim izvorima. Mislav oko 835. – oko 845. Trpimir I. oko 845. – 864. Osnivač dinastije Trpimirovića Zdeslav 864. sin Trpimira prvog Domagoj 864. – 876. zbacio bratića Zdeslava Iljko 876. – 876./878. Domagojev sin Zdeslav 876./878. – 879. opet na prijestolju Branimir 879. – oko 892. Muncimir (Mutimir) oko 892. – oko 910. mlađi Zdeslavov brat Tomislav oko 910. – 925. sin Muncimira

Hrvatska za narodnih kraljeva (925. – 1102.)

Podrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Vladar	Slika	Vladavina	Napomena
Trpimirovići
Tomislav		oko 925. – oko 928.	Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državno tijelo. Papa 925. naziva Tomislava hrvatskim kraljem. Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.
Trpimir II.		oko 928. – oko 935.	Vjerojatno Tomislavov brat.
Krešimir I.		oko 935. – oko 945.	Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.
Miroslav		oko 945. – 949.	U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.
Mihajlo Krešimir II.		949. – oko 969.	Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena Slavna. Jelena Slavna je vladala nekoliko godina kao regentkinja kralja Stjepana Držislava.
Stjepan Držislav		oko 969. – oko 997.	Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava.
Svetoslav Suronja		oko 997. – 1000.	Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali.
Krešimir III.		oko 1000. – 1030.	Vladao zajedno s bratom Gojslavom (oko 1000. – 1020.)
Stjepan I.		oko 1030. – 1058.	Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom.
Petar Krešimir IV.		1058. – 1074.	U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretvane, utemeljio Šibenik.
Dmitar Zvonimir	Datoteka:DZvonimir.jpg	1075. – 1089.	Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava.
Stjepan II.		1089. – 1091.	Posljednji Trpimirović.
Svačići (Snačići)
Petar Snačić		1093. – 1097.	Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić". Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretvanskog kneza Slavca.

Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)

Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika. Ugarski vladari navedeni su s hrvatskim rednim brojevima.

Dinastija Arpadovića (1102. – 1301.)

Podrobniji članak o temi: Dinastija Arpadović

Ime Vladavina	Portret	Grb	Rođenje Roditelji	Ženidba Potomstvo	Smrt	Opaska
Koloman 17. svibnja 1102. – 3. veljače 1116.			1070./1074. Gejza I. i Sofija	(1) Felicija Sicilska 1097 četvero djece (2) Eufemija Kijevska 1104 jedno dijete	3. veljače 1116. 42 – 46 godina
Stjepan II. 3. veljače 1116. – 1. ožujka 1131.			1101. Koloman i Felicija Sicilska	Kristina Kapuanska bez potomstva	1. ožujka 1131. 30 godina
Bela II. Slijepi 1. ožujka 1131. – 13. veljače 1141.			1109. Almoš Ugarski i Predslava Kijevska	Jelena Vukanović 28. travnja 1127. šestero djece	13. veljače 1141. 32 godine
Gejza II. 13. veljače 1141. – 31. svibnja 1162.			1130. Bela I. i Jelena Vukanović	Eufrozina Kijevska 1146. sedmero djece	31. svibnja 1162. 32 godine
Stjepan III. 31. svibnja 1162. lipanj 1162.			1147. Gejza I. i Eufrozina Kijevska	Agneza Austrijska 1168. jedno dijete	4. ožujka 1172. 25 godina
Ladislav II. lipanj 1162. – 14. siječnja 1163.			1131. Bela I. i Jelena Vukanović	Judita Poljska 1097 jedno dijete	14. siječnja 1163. 32 godine
Stjepan IV. 27. siječnja 1163. – 19. lipnja 1163.			1133. Bela I. i Jelena Vukanović	Marija Komnena 1156. bez potomstva	11. travnja 1165. Zemun 32 godine
Bela III. 4. ožujka 1172. – 23. travnja 1196.			1148. Gejza I. i Eufrozina Kijevska	(1) Agneza Antiohijska 1172. šestero djece (2) Margareta Francuska 1186. bez potomstva	23. travnja 1196. 48 godina
Emerik 23. travnja 1196. – 30. studenoga 1204.			1174. Bela II. i Ana od Chatillona	(1) Konstanca Aragonska 1198. jedno dijete	30. studenoga 1204. 30 godina
Ladislav III. 30. studenoga 1204. – 7. svibnja 1205.			1199. Emerik i Konstanca Aragonska	neoženjen	7. svibnja 1205. 5 – 6 godina
Andrija I. 7. svibnja 1205. – 21. rujna 1235.			1177. Bela II. i Ana od Chatillona	(1) Gertruda Meranska 1203. petero djece (2) Jolanda de Courtenay 1215 jedno dijete (3) Beatrice d'Este 14. svibnja 1234. jedno dijete	21. rujna 1235. 58 godina
Bela IV. 21. rujna 1235. – 3. svibnja 1270.			29. studenoga 1206. Andrija I. i Gertruda Meranska	Marija Laskaris 1218. desetero djece	3. svibnja 1270. Margitin otok 63 godine
Stjepan V. 3. svibnja 1270. – 6. kolovoza 1272.			18. listopada 1239. Bela III. i Marija Laskaris	Elizabeta Kumanska 1253. šestero djece	6. kolovoza 1272. 33 godine
Ladislav IV. Kumanac 6. kolovoza 1272. – 10. srpnja 1290			5. kolovoza 1262 Stjepan VI. i Elizabeta Kumanska	(1) Elizabeta Sicilska 1272. bez potomstva	10. srpnja 1290. Körösszeg 27 godina
Andrija III. Mlečanin 10. srpnja 1290. – 14. siječnja 1301.			1265. Stjepan Postum i Tomasina Morosini	(1) Fenena Kujavska 1290. jedno dijete (2) Agneza Austrijska 13. veljače 1296 bez potomstva	14. siječnja 1301. Budim 35 – 36 godina

Anžuvinska dinastija (1301. – 1395.)

Podrobniji članak o temi: Anžuvinska dinastija

Ime Vladavina	Portret	Grb	Rođenje Roditelji	Ženidba Potomstvo	Smrt	Opaska
Karlo I. Karlo Robert 14. siječnja 1301. – 16. srpnja 1342.			1288. Napulj Karlo Martel i Klemencija Habsburška	(1) Marija Bitonska 1306 bez potomstva (2) Beatrica Luksemburška 24. lipnja 1318 jedno dijete (3) Elizabeta Poljska 6. srpnja 1320 Višegrad petero djece	16. srpnja 1342. Višegrad 53–54 godine
Ludovik I. Veliki 21. srpnja 1342. – 10. rujna 1382.			5. ožujka 1326. Višegrad Karlo I. i Elizabeta Poljska	(1) Margareta Luksemburška 3. kolovoza 1342. Visegrád bez potomstva (2) Elizabeta Kotromanić 20. lipnja 1353. Budim troje djece	10. rujna 1382. Trnava 56 godina
Marija 17. rujna 1382. – 31. prosinca 1385.			14. travnja 1371. Budim Ludovik I. i Elizabeta Kotromanić	Žigmund Luksemburški 1. studenoga 1385. Budim jedno dijete	17. svibnja 1395. Buda 24 godine
Karlo II. Drački 31. prosinca 1385. – 24. veljače 1386.			1345. Napulj Ludovic Drački i Margareta od Sanseverina	Margareta Dračka 24. siječnja 1369. Napulj troje djece	24. veljače 1386. Višegrad 41 godina
Marija sa Žigmundom (1387. – 1437) 24. veljače 1386. – 17. svibnja 1395.			14. travnja 1371. Budim Ludovik I. i Elizabeta Kotromanić	Žigmund Luksemburški 1. studenoga 1385. Budim jedno dijete	17. svibnja 1395. Buda 24 godine

Razne dinastije (1387. – 1526.)

Ime Vladavina	Portret	Grb	Rođenje Roditelji	Ženidba Potomstvo	Smrt	Opaska
Luksemburška dinastija (1387. – 1437.)
Žigmund s Marijom (1387. – 1395.) 31. ožujka 1387. – 9. prosinca 1437.			14. veljače 1368. Nürnberg car Karlo IV. i Elizabeta Pomeranska	(1) Marija Anžuvinska 1. studenoga 1385. Budim jedno dijete (2) Barbara Celjska 6. prosinca 1405. Stolni Biograd dvoje djece	9. prosinca 1437. Znojmo 69 godina
Habsburgovci (1437. – 1439.)
Albert 18. prosinca 1437. – 27. listopada 1439.			10. kolovoza 1397. Beč Albert IV. Austrijski i Ivana Sofija Bavarska	Elizabeta Luksemburška 19. travnja 1422. Beč četvero djece	27. listopada 1439. Neszmély 42 godine
Luksemburška dinastija (1439. – 1440.)
Elizabeta Luksemburška 27. listopada 1439. – 17. srpnja 1440.			7. listopada 1409. Višegrad Žigmund Luksemburški i Barbara Celjska	Albert II. Habsburgovac 19. travnja 1422. Beč četvero djece	19. prosinca 1442. Jura 33 godine
Dinastija Jagelović (1440. – 1444.)
Vladislav I. 17. srpnja 1440. – 10. studenoga 1444			31. listopada 1424. Krakov Vladislav II. Poljski i Sofija Holšanska	neoženjen bez potomstva	10. studenoga 1444. Varna 20 godina
Habsburgovci (1444. – 1457.)
Ladislav V. Posmrtni 10. studenoga 1444 – 23. studenoga 1457			22. veljače 1440. Komárno Albert II. Habsburgovac i Elizabeta Češka	neoženjen bez potomstva	23. studenoga 1457. Prag 17 godina
Dinastija Hunjadi (1458. – 1490.)
Matija I. Dobri Kralj Matijaš 24. siječnja 1458. – 6. travnja 1490.			23. veljače 1443. Kolozsvár Janko Hunjadi i Elizabeta Szilágyi	(1) Katarina Podjebradska 1. svibnja 1463. Budim bez potomstva (2) Beatrica Aragonska 22. prosinca 1476. Stolni Biograd bez potomstva	6. travnja 1490. Beč 47 godina
Dinastija Jagelovići
Vladislav II. 15. srpnja 1490. – 13. ožujka 1516.			1. ožujka 1456. Krakow Kaziir IV. i Elizabeta Austrijska	Ana od Foixa 29. rujna 1502. Stolni Biograd dvoje djece	13. ožujka 1516. Budim 60 godina
Ludovik II. 13. ožujka 1516 – 29. kolovoza 1526			1. srpnja 1506. Budim kralj Vladislav II. i Ana od Foixa	Marija Habsburška 22. srpnja 1515. Beč bez potomstva	29. kolovoza 1526. Mohač 20 godina
Dinastija Zapolja
Ivan Zapolja 11. studenoga 1526. – srpanj 1540.			1487. Spiški dvorac Stjepan Zapolja i Hedviga Pjastović	Izabela Jagelović 2. ožujka 1539. Stolni Biograd jedno dijete	srpanj 1540. Sebeş 53 godine

Habsburška dinastija (1527. – 1780.)

Podrobniji članak o temi: Habsburška dinastija

Ime Vladavina	Portret	Grb	Rođenje Roditelji	Ženidba Potomstvo	Smrt	Opaska
Ferdinand I. 1. siječnja 1527. – 25. srpnja 1564.			10. ožujka 1503. Alcalá de Henares Filip I. Kastiljski i Ivana I. Kastilijska	Ana Jagelović 26. svibnja 1521. Linz petnaestero djece	25. srpnja 1564. Beč 61 godina
Maksimilijan 26. srpnja 1564. – 12. listopada 1576.			31. srpnja 1527. Beč kralj Ferdinand I. i Ana Jagelović	Marija Španjolska 13. rujna 1548 Valladolid petnaestero djece	12. listopada 1576. Regensburg 49. godina
Rudolf 12. listopada 1576. – 26. lipnja 1608.			18. srpnja 1552. Beč kralj Maksimilijan i Marija Španjolska	Neoženjen	20. siječnja 1612. Prag 59 godina
Matija II. 26. lipnja 1608. – 20. ožujka 1619.			24. veljače 1557. Beč kralj Maksimilijan i Marija Španjolska	Ana Tirolska 4. prosinca 1611. Beč bez potomstva	20. ožujka 1619. Beč 62 godine
Ferdinand II. 20. ožujka 1619. – 15. veljače 1637.			9. srpnja 1578. Graz nadvojvoda Karlo II. i Marija Ana Bavarska	(1) Marija Ana Bavarska 23. travnja 1600. Graz sedmero djece (2) Eleonora Gonzaga 2. veljače 1622. Innsbruck bez potomstva	15. veljače 1637. Beč 58 godina
Ferdinand III. 15. veljače 1637. – 2. travnja 1657.			13. srpnja 1608. Graz kralj Ferdinand II. i Marija Ana Bavarska	(1) Marija Ana Španjolska 20. veljače 1631. Beč šestero djece (2) Marija Leopoldina Austrijska 2. srpnja 1648. Linz jedno dijete (3) Eleonora Gonzaga 30. travnja 1651. Bečko Novo Mjesto četvero djece	2. travnja 1657. Beč 48 godina
Ferdinand IV. 16. lipnja 1647. – 9. srpnja 1654.			8. rujna 1633. Graz kralj Ferdinand III. i Marija Ana Španjolska	neoženjen bez potomstva	9. srpnja 1654. Beč 20 godina	Sin i suvladar Ferdinanda III.
Leopold I. 2. travnja 1657. – 5. svibnja 1705.			9. lipnja 1640. Beč kralj Ferdinand III. i infanta Marija Ana Španjolska	(1) Margareta Tereza Španjolska 12. prosinca 1666. Beč četvero djece (2) Klaudija Felicita Austrijska 15. listopada 1673. Graz dvoje djece (3) Eleonora Magdalena od Neuburga 14. prosinca 1676. Passau desetero djece	5. svibnja 1705. Beč 64 godine
Josip I. 5. svibnja 1705. – 17. travnja 1711.			26. srpnja 1678. Beč kralj Leopold I. i Eleonora Magdalena od Neuburga	Wilhelmine Amalia od Braunschweig-Lüneburga 24. veljače 1699. Beč troje djece	17. travnja 1711. Beč 32 godine
Karlo III. 17. travnja 1711. – 20. listopada 1740.			1. listopada 1685. Beč kralj Leopold I. i Eleonora Magdalena od Neuburga	Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttela 1. kolovoza 1708. Barcelona četvero djece	20. listopada 1740. Beč 55 godina
Marija Terezija 20. listopada 1740. – 29. studenoga 1780.			13. svibnja 1717. Beč kralj Karlo III. i Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttela	Franjo Stjepan Lotarinški 12. veljače 1736. Beč šesnaestero djece	29. studenoga 1780. Beč 63 godine

Habsburško-lotarinška dinastija (1780. – 1918.)

Podrobniji članak o temi: Habsburško-lotarinška dinastija

Ime Vladavina	Portret	Grb	Rođenje Roditelji	Ženidba Potomstvo	Smrt	Opaska
Josip II. 29. studenoga 1780. – 20. veljače 1790.			13. ožujka 1741. Beč Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska	(1) Izabela od Parme 6. listopada 1760. Beč dvoje djece (2) Marija Josipa Bavarska 13. siječnja 1765. Beč bez potomstva	20. veljače 1790. Beč 48 godina
Leopold II. 20. veljače 1790. – 1. ožujka 1792.			5. svibnja 1747. Beč Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska	infanta Marija Lujza Španjolska 5. kolovoza 1765. Innsbruck šesnaestero djece	1. ožujka 1792. Beč 44 godine
Franjo I. 1. ožujka 1792. – 2. ožujka 1835.			12. veljače 1768. Firenca kralj Leopold II. i infanta Marija Lujza Španjolska	(1) vojvotkinja Elizabeta od Württemberga (2) Marija Terezija Napuljska (3) Maria Ludovika od Austrije-Este (4) Karolina Augusta Bavarska trinaestero djece	2. ožujka 1835. Beč 67 godina
Ferdinand IV. Dobrohotni 2. ožujka 1835. – 2. prosinca 1848.			19. travnja 1793. Beč kralj Franjo I. i Marija Terezija Napuljska i Sicilska	Marija Ana Savojska 27. veljače 1831. Beč bez potomstva	29. lipnja 1875 Prague 82 godine	Odrekao se prijestolja
Franjo Josip I. 2. prosinca 1848. – 21. studenoga 1916.			18. kolovoza 1830. Schönbrunn, Beč nadvojvoda Franjo Karlo i princeza Sofija Bavarska	princeza Elizabeta Bavarska 24. travnja 1854. Beč četvero djece	21. studenoga 1916. Schönbrunn, Beč 86 godina
Karlo IV. blaženi Karlo 21. studenoga 1916. – 29. listopada 1918.			17. kolovoza 1887. Dvorac Persenbeug nadvojvod Oton Franjo i princeza Marija Josipa Saska	princeza Zita od Bourbon-Parme 21. listopada 1911. Schwarzau osmero djece	1. travnja 1922. Funchal 34 godine

Srednjovjekovna hrvatska država u Bosni

Podrobniji članak o temi: Srednjovjekovna hrvatska država u Bosni

Banovi Bosne

Podrobniji članak o temi: Banovina Bosna

Vladar	Vladavina	Napomena
Borić	1154. – 1163.	Hrvatski velikaš iz Slavonije. Prvi imenom znani bosanski ban. Izgubio vlast u bitci s Bizantom.
Bosna pod vlašću bizantskog cara Manuela I. Komnena (1163.-1180.).
Kulin	1180. – 1204.	Poznat po svojoj povelji. Po njemu je u 19.st-u skovana poslovica "Od Kulina Bana i dobrijeh dana".
Stjepan Kulinić	1204. – 1232.	Sin Kulina. Gorljiv katolik, zbačen u međusobnim obračunima plemstva.
Matej Ninoslav	1232. – 1250.	Vladao tijekom pljačkaškog pohoda Kaločkog biskupa na Bosnu (1234.-1239.) izazvanog zbog krivovjerja. Bio je knez Splita.
Kotromanići
Prijezda I. Kotromanić	1250. – 1287.	Osnivač je dinastije Kotromanića, zbačen u međusobnim obračunima plemstva.
Prijezda II. Kotromanić	1287. – 1290.	Sin Prijezde I., vladao je zajedno s bratom do svoje smrti.
Stjepan I. Kotromanić	1287. – 1302.	Sin Prijezde I., vladao zajedno s bratom do njegove smrti, a zatim samostalno. Bio je pod utjecajem svoga punca, srpskog kralja Stefana Dragutina.
Mladen I. Šubić Bribirski	1302. – 1304.	Dobio bansku titulu i upravu nad Bosnom od svoga brata. Poginuo u sukobu s pobunjenicima.
Mladen II. Šubić Bribirski	1304. – 1322.	Nećak Mladena I, sin Pavla, također ban Hrvatske i Dalmacije. Zarobljen u bitci kod Blizne protiv pobunjene rodbine i plemstva. Vjerojatno umro u kraljevskom zatvoru u Budimu.
Stjepan II. Kotromanić	1322. – 1353.	Sin Stjepana I. Uspostavio je dobre diplomatske odnose s europskim dvorovima.
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić	1353. – 1366. 1367. – 26. listopada 1377.	Sin Vladislava, brata Stjepana II., vladavinu započeo pod regentstvom majke, Jelene Šubić. Zbačen od plemstva u korist svoga brata Vuka, a zatim vraćen.
Stjepan Vuk	1366. – 1367.	Sin Vladislava, brata Stjepana II., pobunio se protiv brata i vladao kao ban.

Kraljevi i banovi Bosne

Podrobniji članak o temi: Kraljevina Bosna

Vladar	Slika	Vladavina	Napomena
Kotromanići
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić		26. listopada 1377. – 10. ožujka 1391.	Preuzeo srpsku krunu, a privremeno i hrvatsku. Osigurao političku stabilnost svojim posjedima, koje ipak nakon Kosovske bitke lagano nagrizaju Turci. U njegovo doba razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo. Dosegao max. obujam i snagu srednjovjekovne Bosne.
Stjepan Dabiša		ožujak 1391. – 8. rujna 1395.	Unuk bana Stjepana I., izgubio hrvatsku krunu. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika i seniora.
Jelena Gruba		rujan 1395. – 1398.	Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od plemstva. Imala vrlo malo moći, jer su velikaši ojačali, zbog čega je i smijenjena.
Stjepan Ostoja		1398. – 1404. 1409. – 1418.	Nezakoniti sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast sa Stjepanom Tvrtkom II.
Stjepan Ostojić		1418. – 1421.	Sin Ostoje i Kujave, unuk Tvrtka I., obnovio savez s Mlečanima. Priznaje vazalstvo Hrvatsko-Ugarskom kralju.
Stjepan Tvrtko II. Kotromanić		1404. – 1409. 1421. – studeni 1433. 1435. – 1443.	Sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Vazal Hrvatsko-Ugarske Kraljevine. Borio se s neprestanim pobunama.
protukralj Radivoj Ostojić		1433. – 1435.	Unuk Stjepana Tvrtka I., nećak Tvrtka II, proglasio se kraljem u Bosni uz podršku Osmanlija, no većina plemstva nije ga priznala, izgubio je svaku podršku u zemlji i odrekao se krune.
Stjepan Tomaš Kotromanić		studeni 1443. – srpanj 1461.	Unuk Stjepana Tvrtka I., nećak Tvrtka II. Priznat od pape kao zakoniti nasljednik. Vazal Hrvatsko-Ugarske Kraljevine. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom Kosačom.
Stjepan Tomašević		srpanj 1461. – lipanj 1463.	Sin Tomaša i Vojače, prvi i jedini vladar kojem je papa službeno priznao krunu Bosne. Vazal Hrvatsko-Ugarske Kraljevine. pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Bio je posljednji bosanski kralj i posljednji srpski despot.

"Bosansko Kraljevstvo", osmanski vazal

• Matija Radivojević (1465. – 1471.), sin Radivoja Ostojića. Osmansko Carstvo nije anektiralo Bosansko kraljevstvo odmah nakon osvajanja, već postavlja svoga kralja krajem 1465. godine kao vazalnu marionetu. Oko 1471. godine buni se i staje na stranu Kraljevine Ugarske, koja ga uspijeva spasiti od osmanske odmazde, međutim Bosna za kaznu biva izravno pripojena Osmanlijama.
• Nikola Iločki (1471. – 1477.), nedinastički, doživotni knez Teočaka i ban Mačve, dobio je 1471. od Matije Korvina godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio, uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata. Umro je kao bosanski "kralj u izgnanstvu" u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljednika.
• Matija Vojsalić (1472. – 1476.), praunuk Vojislava Hrvatinića, brata Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Osmanski sultan Mehmed II. ga je 1472. godine proglasio kraljem Bosne, godinu dana nakon što je Korvin proglasio Nikolu Iločkog bosanskim kraljem. Vojsalić je smijenjen 1476. godine zbog stvaranja urote s Mađarima protiv Osmanskog carstva. Posljednji je poznati član Hrvatinića.

Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću

Vidi članak Mletačka republika i popis mletačkih duždeva.

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)

Turski sultani:

Mehmed II. (Osvajač) (1444. – 1445., 1451. – 1481.) Bajazid II. (1481. – 1512.) Selim I. (1512. – 1520.; kalif od 1517.) Sulejman I. (Veličanstveni) (1520. – 1566.) Selim II. (1566. – 1574.) Murat III. (1574. – 1595.) Mehmed III. (1595. – 1603.) Ahmed I. (1603. – 1617.) Mustafa I. (1617. – 1618.) Osman II. (1618. – 1622.) Mustafa I. (1622. – 1623.) Murat IV. (1623. – 1640.) Ibrahim I. (1640. – 1648.) Mehmed IV. (1648. – 1687.) Sulejman II. (1687. – 1691.)

Ahmed II. (1691. – 1695.) Mustafa II. (1695. – 1703.) Ahmed III. (1703. – 1730.) Mahmud I. (1730. – 1754.) Osman III. (1754. – 1757.) Mustafa III. (1757. – 1774.) Abdul Hamid I. (1774. – 1789.) Selim III. (1789. – 1807.) Mustafa IV. (1807. – 1808.) Mahmud II. (1808. – 1839.) Abd-ul-Mejid (1839. – 1861.) Abdul Aziz (1861. – 1876.) Murad V. (1876.) Abdul Hamid II. (1876. – 1909.)

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Bonapartovići

• Napoleon (1809. – 1813.), car u Ilirskim pokrajinama i prekosavskoj Vojnoj Krajini

Hrvatska u Kraljevini SHS/Jugoslaviji

Karađorđevići

• Petar I. Karađorđević (1918. – 1921.)
• Aleksandar I. Karađorđević (1921. – 1934.)
• Petar II. Karađorđević (1934. – 1945.) – zbog njegove maloljetnosti vlada Namjesništvo pod vodstvom kneza Pavla Karađorđevića (1934. – 1941.). U ožujku 1945. ponovo je imenovano namjesništvo, koje je sklopilo sporazum sa NKOJ odnosno Josipom Brozom Titom. Na sjednici ustavotvorne skupštine 29. studenoga 1945. potvrđeno je odluka AVNOJ-a od 29. studenoga 1943. i kralj je svrgnut te proglašena republika.

Nezavisna Država Hrvatska

Savoj-Aosta

Nakon travanjskog rata, 10. travnja 1941. proglašena je Nezavisna Država Hrvatska, koja je bila marionetska država Sila Osovine. Ubrzo poglavnik Ante Pavelić i članovi vlade 15. svibnja 1941. donese tri zakonske odrebde o kruni Zvonimirovoj, čime NDH postaje kraljevina. Tri dana poslije potpisani su Rimski ugovori u kojima je određeno da će nova kraljevska loza biti iz dinastije Savoja-Aosta Nakon kapitulacije Italije poglavnik Pavelić 10. listopada 1943. poništava članke iz rimskih ugovora o granici i vojsci, no ne i članak o novoj dinastiji.

Slika	Vladar	Vladavina	Napomena
	Kralj Aimone Tomislav II.	18 .5. 1941. – 12. 10. 1943.	Koristi naslov Kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina, vojvoda od Spoleta i od Aoste (od 1942.), princ od Cisterna i od Belriguarda, markiz od Voghera i grof od Pondera. Hrvatsku je posjetio nekoliko puta potajno Osnovao je (Hrvatski) kraljevski stol u Firenci i kasnije u Rimu. Imao je više simboličnu vlast, zalagao se za priznanje države od Vatikana, dodjeljivao je plemićke naslove. Abdicirao je u korist svog novorođenog sina 1943.
	Kraljević Amedeo Zvonimir II.	12. 10. 1943. – 8. 5. 1945.	Nakon abdikacije njegovog oca kao kralja, koji na njega prenosi sva prava i činjenicom da NDH nije ukinula odredbu o novoj dinastiji. Nosi pravo na naslov kralja, no nikada nije stupio na tu dužnost niti je priznat od države.

Poveznice

• Dodatak:Popis hrvatskih banova
• Hrvatski knezovi
• Predsjednici Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
• Predsjednik Republike Hrvatske

Vanjske poveznice

• Hrvatski vladari od 626.
• s www.hr