Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Personalna unija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Inače su te države potpuno odvojene, kako s obzirom na njihove unutrašnje tako i vanjske poslove. Prema tome, one su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.

Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara —te stoga također dijele samo političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Država), koje se međunarodno smatraju pojedinačnom državom.

Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti (princeza koja je već udana za kralja postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje krunu obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute npr. različitim nasljednim pravilima).

Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tijekom 20. stoljeća, personalne unije su postale prilično rijetke. Ondje gdje postoje, najznačajnije među takozvanim Kraljevstvima Commonwealtha, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog poglavara, ima samo marginalnu političku moć te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog poglavara vlade.

Između personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo područje, jer jedno obično preraste u drugo. Ovaj članak pokušaj je popisivanja povijesnih i suvremenih personalnih unija.

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


Albanija

Andora

  • Djelomična personalna unija s Francuskom od 1607. (francuski predsjednik i nekoć kralj Francuske jedan je od državnih poglavara Andore)

Antigva i Barbuda

Australija

Austrija

Bahami

Barbados

Belize

Cejlon

Danska

Engleska

Etiopija

Fidži

Finska

Francuska

  • Djelomična personalna unija s Andorom od 1607. (francuski predsjednik jedan je od državnih poglavara Andore)

Gambija

Gana

Grenada

Gvajana

Hanover

Hrvatska

Indija

Irska

Island

Italija

Jamajka

Južna Afrika

Kanada

Kenija

Litva

Luksemburg

Mađarska


Malta

Mauricijus

Nigerija

Nizozemska

Norveška

Novi Zeland

Pakistan

Papua Nova Gvineja

Poljska

Poljsko-Litavska Zajednica

Portugal

Rusija

Schleswig i Holstein

Sierra Leone

Solomonski Otoci

Sveta Lucija

Sveti Kristofor i Nevis

Sveti Vincent i Grenadini

Sveto Rimsko Carstvo

Škotska

Španjolska

Švedska

Glavni članak: Švedske unije

Tanganjika

Trinidad i Tobago

Tuvalu

Uganda

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

Velika Britanija