Toggle search
Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palača u Würzburgu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 480607 od 14. travanj 2022. u 00:16 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Palača u Würzburgu (Würzburg Residenz) u Bavarskoj (Njemačka) su dali izgraditi nadbiskup i vojvoda Würzburga Johann Philipp Franz von Schönborn i njegov brat Friedrich Carl von Schönborn od 1720. do 1744. godine. Ona je krunsko djelo vodećih njemačko-austrijskih baroknih arhitekata J. Hildebrandta i M. Welscha, a u izgradnji palače sudjelovali su i francuzi Robert de Cotte i Germain Boffrand. Ipak, glavni arhitekt palače Würzburg, koji joj je dao dana sprepoznatljive obrise, bio je Balthasar Neumann.

Palača u Würzburgu sprijeda
Unutrašnjost dvorske kapele

Mletački slikar Giovanni Battista Tiepolo je, uz pomoć svog sina Domenica, freskama oslikao unutrašnjost palače. Najveličanstveniji interijeri su na glavnom stubištu, kapeli i velikom salonu. Palaču je Napoleon proglasio “najljepšim objektom u Europi”, a teško je stradala u Drugom svjetskom ratu. Njena restauracija je trajala od 1945. do 1987. godine i koštala je, današnjih, 20 milijuna eura.

Palača Würzburg, zajedno s dvorskim vrtovima i trgom, je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine, što je opravdano riječima: “Argumentacija Republike Njemačke nije bila potrebna, ... Palača je najhomogenija i najveličanstvenija od svih baroknih palača ... ona predstavlja jedinstvenu umjetničku realizaciju svojom ambicioznom organizacijom prostora, originalnošću kreativnog duha i internacionalnim karakterom izrade." [1]

Najpoznatiji dijelovi palače u Würzburgu su:

  • Dvorska kapela (Hofkirche) je crkva potpuno dekorirana štuko ukrasima i slikama Tiepola koji je naslikao i veličanstvenu oltarnu sliku. Oltarom dominiraju njeni zakrivljeni zidovi i tri preklapajuća ovalna svoda kupole.
  • Glavno stubište (Treppenhaus) s najvećom freskom na svijetu na njenom svodu. Dugo se ovo stubište nalazilo na njemačkim novčanicama (Deutsche Mark).
  • Veliki salon ili Carska dvorana (Kaisersaal) je središnji dio palače, carska rezidencija koja svjedoči o bliskoj vezi Würzburga i Svetog Rimskog Carstva.
  • Bijela dvorana je ukrašena štuko dekoracijama u neoklasičnom stilu umjetnika A. Bossija.
  • Dvorski vrt – Kako je palača bila izgrađena unutar utvrđenog grada, bilo je neophodno planirati vrt u sklopu kompleksa s palačom. Rješenje je bilo d ase iskoriste dva gradska bastiona koja su bila različite visine, čime se dobio neobičan krajolik. Tlo vrta se podiže idući od istoka prema zapadu sve do visine zidina, dok je u blizini palače vrt u obliku klasičnog francuskog parka, malo dalje pretvara se u engleski park s malenim utvrdama i livadama.

Bilješke

  1. ↑ UNESCOva procjena

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Palača u Würzburgu.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Palača_u_Würzburgu&oldid=480607"