Huashanske slike na stijenama

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 336421 od 18. studeni 2021. u 05:07 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Huashanske slike na stijenama (kineski 龍門石窟; pinyin: Huāshān Bìhuà), poznate i kao Slike na stijenama Zuojiang Huashana, gdje Zuojiang znači zemljopisno-jezično područje rijeke Zuo (Zuojiang Zhuang (jezik), je pozamašni kompleks piktograma u sklopu Rezervata prirode Nonggang u okrugu Ningming na jugozapadu kineskoj provincije Guangxi. Slikarije su slikane nekoliko stotina godina na vapnenačkim liticama planine Hua (Huashan), na zapadnoj obali rijeke Ming, pritoke rijeke Zuo (sliv Biserne rijeke).

Huashanske slike iznad rijeke Mingjiang

Središnje oslikane litice su široke oko 170 m i visoke su oko 40 m, te predstavljaju najveću sliku na stijenama u Kini. Slike su smještene na oko 30 do 90 m iznad površine rijeke, a sastoje se od oko 1900 likova u oko 110 skupina. Likovi su izvedeni u crvenkastom okeru sa životinjskim ljepilom i krvlju. Oni predstavljaju ljudske, ali i životinjske figure s brončanim bubnjevima, noževima, mačevima, zvonima i brodovima. Ljudske figure su visoke od oko 60 do 150 cm, ali se ističe jedna visine 3 m.

Naslikane su prije oko 2500 do 1600 godina, od razdoblja zaraćenih država do kasne dinastije Han. Mnoge slikarije prikazuju način života i običaje drevnog vijetnamskog naroda Lạc Việt (Luoyue) za koje se vjeruje kako su preci današnjih Žuana, a koji su tada naseljavali dolinu rijeke Zuo[1] God. 2016., 38 skupina huashanskih slika na stijenama su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „jedini ostatak kulture brončanih bubnjeva koja je nekada prevladavala diljem južne Kine i susjedstvom”[2].


Izvori

  1. ↑ "Guo Hong, Han Rubin, Huang Huaiwu, Lan Riyong i Xie Riwan, Types of Weathering of the Huashan Rock Paintings". Los Angeles: The Getty Conservation Institute, 2010.. http://www.getty.edu/conservation/publications/pdf_publications/2nd_silkroad7.pdf Pristupljeno 16. kolovoza 2016. 
  2. ↑ Zuojiang Huashan Rock Art Cultural Landscape UNESCO (engl.) Pristupljeno 16. kolovoza 2016.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Huashanske_slike_na_stijenama&oldid=336421"