- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Speicherstadt i Kontorhaus su povijesne četvrti Hamburga koja čine kompleks koji je primjer učinaka naglog rasta međunarodne trgovine u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog toga ih je 2015. god. UNESCO upisao na popis mjesta svjetske baštine u Europi.[1].
Četvrt Kontorhaus iz zraka.
Speicherstadt (njem. za „Grad skladišta”), izvorno razvijen na skupini uskih otoka na rijeci Elbi između 1885. do 1927. godine (djelomično obnovljena od 1949. do 1967.), je jedan od najvećih koherentnih povijesnih ansambala lučkih skladišta na svijetu (300.000 m²). On uključuje 15 vrlo velikih skladišnih blokova, kao i šest pomoćnih objekata i mrežu kratkih kanala koji ih povezuju. Sve zgrade stoje na uronjenim hrastovim drvenim stupovima u luci Hamburga, u HafenCity-ju, a četvrt je izgrađena od 1883.-1927. god. Općina je izgrađena kao slobodna zonu za prijenos robe bez plaćanja carina. Tako je 2005. god. zabilježeno kako je u ovim skladištima prošla trećina svjetske trgovine tepisima, ali i kakaoa, kave, čaja, začina, pomorske opreme i električnih uređaja[2].
Skladišta su građena s različitim vrstama konstrukcija, ali je arhitekt Andreas Meyer stvorio jedinstven neogotički vanjski sloj od crvenih opeka s malim kulama, nišama i pocakljenih terakota ukrasa. Skladišta su višekatnice s ulazima iz vode i sa zemlje[2].
Jedno od najstarijih skladišta je Kaispeicher B, danas Međunarodni pomorski muzej. Tu se nalaze i drugi muzeji kao što su: Deutsches Zollmuseum (Njemački muzej carine), Miniatur Wunderland (model željeznice), Hamburška tamnica, i Afghanisches Museum, prvi muzej posvećen afganistanskoj kulturi i povijesti. Od 2009. god. okrug i okolno područje je u rekonstrukciji.
Uz modernističku uredsku zgradu Chilehaus nalazi se četvrt Kontorhaus, područje od preko pet hektara sa šest velikih uredskih kompleksa povezanih sa zgradama lučkih poduzeća (kao što su Meßberghof, Mohlenhof, Pressehaus i Sprinkenhof), izgrađena od 1920. do 1940-ih kao prva četvrt takve vrste u svijetu[3].
Pročelje skladišta od opeke
Hafenrathaus (Lučka vijećnica) u Speicherstadtu
Bilješke i izvori
Svjetska baština u Njemačkoj |
---|
| | Kulturna baština (43) | Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau), Weimaru ( Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau ( ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) | | | Prirodna baština (3) | | | Nematerijalna svjetska baština (3) | | |
1) Izbrisano s popisa 2009.
2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke
3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske
7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]
8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]
|
|