Herkulov toranj – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Tlocrt i presjek svjetionika iz djela Josepha Cornidea Investigaciones sobre la fundación y fábrica de la torre llamada de Hércules iz 1792. god.

Herkulov toranj (galicijski i španjolski: Torre de Hércules) je starorimski svjetionik na otoku koji je oko 2.4 km udaljen od središta grada A Coruña, Galicija, Španjolska. Svjetionik je visok 55 metara i s njega se pruža pogled na sjevernoatlansku obalu Španjolske. Nakon svjetionika Chipiona, drugi je po visini u Španjolskoj. Svjetionik je španjolski nacionalni spomenik i svake godine ga posjeti preko 149.400 posjetitelja (2009.). Dana 27. lipnja 2009. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Iako se pretpostavlja da su ga izgradili Feničani, sigurno je da ga je obnovio rimski car Trajan. Naselje u kojemu se nalazi svjetionik - "Corunna", ime duguje od latinske riječi "columna", što znači stup. Svjetionik je do 20. st. bio poznat kao Farum Brigantium, gdje je latinski farum trebalo podsjećati na slavni starogrčki Aleksandrijski svjetionik na otoku Pharosu. Ovaj skoro 1900 godina star svjetionik obnovljen je u izvornom obliku 1791. godine, i najstariji je rimski svjetionik koji je još uvijek u uporabi. Oko svjetionika izgrađen je park sa skulpturama kipara Pabla Serrana i Francisca Leira.^[1]

Herkulov toranj iznad mora
Herkulov toranj
Skulpture u parku svjetionika
Breogánova skulptura ispred tornja
Herkulov toranj noću

Izvori

↑ Thomas Baldwin (1847). "Tower%20of%20Hercules" A Universal Pronouncing Gazetteer .... Lindsay & Blakiston. str. 169. https://books.google.com/books?id=-7MBAAAAYAAJ&pg=PA169&dq="Tower%20of%20Hercules"

Vanjske poveznice

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]