Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Fanjingshan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 279839 od 1. studeni 2021. u 22:16 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Planina Fanjing (kineski: 梵净山, pinyin: Fànjìngshān, što znači "Planina brahmnaske čiste zemlje") je planina i kineski prirodni rezervat, najviši vrh gorja Wuling , u kineskoj jugozapadnoj pokrajini Guizhou. Planina je dobila ime prema maitreja budističkom učenju „Budizam čiste zemlje” (梵天净土, Fantian Jingtu)[1], te se smatra svetom planinom u kineskom budizmu.

Prirodne odlike

Fanjingshan ima nadmorsku visinu od 480 do 2,570 m. Prirodni rezervat je osnovan 1978., a postao je UNESCO-v rezervat biosfere 1986. god.[2] Rezervat pokriva 567 km² te čuva uglavnom raznoliku primitivnu vegetaciju suptropskog i alpskog područja zapadne Kine. Geološki, Fanjingshan je otok metamorfnih stijena u moru krša, te je dom mnogim biljkama i životinjama koje su se razvile u tercijaru, prije 65 do 2 milijuna godina. Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, 2018. godine[3].

Izolacija ovog područja dovela je do visokog stupnja bioraznolikosti s endemskim vrstama kao što su fanjingshanska paprat (Abies fanjingshanensis) i Guizhou rinopitek (Rhinopithecus brelichi), te ugrožene vrste kao što su kineski divovski salamander (Andrias davidianus), šumski mošusni jelen (Moschus berezovskii) i Reeveov fazan (Syrmaticus reevesii). Fanjingshan ima najveću i najokupljeniju primorsku bukovu šumu u suptropskoj regiji[3].

  • Fanjingshan
    Fanjingshan
  • Hram „Zlatni vrh crvenog oblaka”
    Hram „Zlatni vrh crvenog oblaka”
  • „Stijena gljiva”
    „Stijena gljiva”
  • Prve od 3000 stuba do hrama
    Prve od 3000 stuba do hrama
  • Uspon do hrama
    Uspon do hrama

Kulturne odlike

Uspon do hrama „Zlatni vrh crvenog oblaka”

Fanjingshan se smatra svetom planinom, bodhimandom (daochangom), tj. mjestom gdje se dostiže prosvjetljenje maitreja budizma[1]. Budizam je došao do Fanjingshana za dinastije Tang, najkasnije kad je Hou Hongren (侯弘仁) izgradio Zangke put (牂牁道) 639. god. kojim je uspostavljen prijevoz ovim planinskim područjem. Lokalni zapisi svjedoče da je pri tome izgrađeno nekoliko hramova. Ostali su izgrađeni tijekom slijedećih dinastija Sung i Yuan[1], no budizam je dosegao vrhunac za dinastija Ming i Qing kada je kult tianguan maitreje (天冠弥勒) postao dominantan. Tijekom Bozhou Tusi pobune koncem 16. st. hramovi su strašno stradali, te je nakon gušenja pobune Ming car Wanli naredio monahu Miaoxuanu (妙玄) da obnovi hramove „Zlatni vrh” i Cheng'en (承恩寺), te brojne druge. Većina hramova izgrađenih za dinastija Ming i Qing su pripadali budističkim sektama „Čiste zemlje” i Linji[1]. Od propasti dinastije Qin mnoge su hramove uništile lutajuće vojske i banditi, i u ovom području je ostala tek nekolicina monaha. Poslije nekoliko uništenja tijekom Kulturne revolucije, od 1980-ih budizam doživljava preporod. Mnogi stari hramovi su obnovljeni, a novi su izgrađeni, kao što su: Cheng'en, Huguo Chan (护国禅寺), Hram velikog zlatnog Bude (大金佛寺) i Longquan (龙泉寺). God. 2010. otvoren je „Budistički kulturni park Fanjingshan” sa Zlatnom dvoranom u kojoj se nalazi 5 m visok kip Maitreja Bude s 250 kg zlata i tisućama dragulja. Vjeruje se kako je to najveći zlatni Maitreja kip na svijetu[4].

Poveznice

Znamenite kineske planine povezane s budizmom:

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 铜仁梵净山佛教文化综述 (Arhivirano 5. srpnja 2018.), općina Tongren (kin.) Preuzeto 26. srpnja 2018.
  2. ↑ Biosphere Reserve Information: Fanjingshan, UNESCO – MAB Biosphere Reserves Directory (engl.) Preuzeto 26. srpnja 2018.
  3. ↑ 3,0 3,1 World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 26. srpnja 2018.
  4. ↑ 梵净山佛教文化苑, općina Tongren (kin.) Preuzeto 26. srpnja 2018.
v • r • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fanjingshan&oldid=279839"